Trg bana Josipa Jelačića i Ilica u 17. stoljeću: Budući sajamski trg i brojni vrtovi u Ilici

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Osim što se grade nove građevine i obnavljaju stare, gradečka općina se intenzivnije krenula brinuti i o izgledu naselja. Problemi su se javljali zbog brojnih praznih zemljišta i slabe brige oko čistoće ulica, trgova, ali i privatnih dvorišta.

Podgrađe, tj. prostor današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, nije bio u ništa bolje stanju. Sredinom stoljeća je donesena odluka kojom je izvor Manduševac morao stalno paziti čuvar koji bi se brinuo o čistoći, no i dalje se oko izvora znalo naći dosta smeća.

Inače, tadašnja slika Harmice, danas Trga bana Josipa Jelačića, bila je zanimljiva. Na sjevernoj i istočnoj strani tog prostora nalazile su se kuće, uglavnom drvene, na južnoj su strani bili vrtovi i majuri s gospodarskim zgradama. Cijeli je prostor bio velika ledina s vrtovima građana, pa je tako općina u veljači 1641. godine donijela odluku da se vrtovi uklone, a trg pretvori u sajmište.

Odluka sasvim logična: takav prostor je bio puno prikladniji za održavanje sajmova jer je bio pristupačniji i veći od gornjogradskog Trga svetog Marka. Uklanjanje vrtova učinjeno je u istom stoljeću kada se današnji Trg bana Josipa Jelačića počinje nazivati “sajamskim trgom”.

Stanovnici uz potok Medveščak su imali nešto drugačije probleme. Naime, potok bi se često izlijevao, pa se javila potreba za utvrđivanjem obale. Kako bi se to jednostavnije postiglo, općina je nekim građanima darovala zemljišta uz potok kako bi gradili kuće uz uvjet da uz njih utvrde i održavaju obalu potoka.

Susjedna Ilica svoj izgled nije previše mijenjala još od srednjeg vijeka. Naselje lončara, koje se na tom mjestu javilo u 14. i 15. stoljeću bilo je napušteno, a pretpostavlja se da u 17. stoljeću nije bilo puno stambenih, već gospodarskih zgrada (staje i sl.) koje su bile podignute na gospodarstvima, majurima i vrtovima koji su se prostirali s obje strane Ilice od Manduševca do Frankopanske i Mesničke, Britanskog trga i dalje prema zapadu.

Središnje i najbitnije mjesto Ilice u 17. stoljeću bila je Crkvica sv. Margarete gdje se nalazilo groblje i mali trg na kojemu su se ponekad izvršavale kazne. Pretpostavlja se da su na tom prostoru bile kućice gostioničara ili trgovaca gdje su se za vrijeme sajamskih dana sklapali poslovi.

U današnjoj Ilici, na kućnom broju 7, stajala je u tom stoljeću mala drvena koliba koju je koristio kapelan sv. Marka kako bi noću, kada su gradska vrata Gradeca bila zatvorena, mogao posjećivati bolesnike u podgrađu.

U zapadnom dijelu tadašnje Ilice, oko današnjeg Britanca, nalazilo se podložničko naselje s nekoliko obitelji, a o kojem se jednom prilikom raspravljalo i na Hrvatskom saboru kada se tražilo da se te obitelji oslobode neke tadašnje globe.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Dva lica Muzeja za umjetnost i obrt: Kadar iz 1910. godine

Poluugrađena četvorokrilna dvokatnica razvedenog tlocrta sagrađena 1887-1891. godine prema projektu Hermanna Bolléa za Kraljevsku zemaljsku obrtnu školu i Muzej za umjetnost i obrt. Krilo prema...

Brončana skulptura na početku Tkalčićeve ulice

Tkalčićeva ulica je jedna od najfrekventnijih zagrebačkih ulica u centru grada, a prepoznatljiva je po mnogim kafićima koja su odredišta brojnih Zagrepčana željnih provoda....

Gdje smo? Kuda idemo? FESPA Hrvatska postavlja kritična pitanja o budućnosti industrije!

Problem pronalaženja kvalificirane radne snage prisutan je u svim sektorima. Grafička industriju želi saznati zašto i kako se protiv toga boriti u današnjoj Hrvatskoj....