Gdje su na Gradecu živjele aristokratske obitelji: Idemo u šetnju Gornjim gradom

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu. Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuća Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.

Trg Franje Markovića

U periodu 17. stoljeća, na Gradecu su svoje kuće imale i brojne aristokratske obitelji. U nastavku donosimo popis nekih od njih (popis prema djelu Povijest Zagreba (Franjo Buntak)): grofovi Erdody živjeli su u Gospodskoj (danas Ćirilometodskoj) i Habdelićevoj ulici, Čikulini, Draškovići, Seliščevići na Trgu sv. Marka, Rattkay u Kapucinskoj (danas Matoševoj), Oršići u Pivarskoj (danas Basaričekovoj), Konjski u Kamenitoj, Frankopani u Habdelićevoj, grofovi Ivanović i Batthyany u Gospodskoj, Patačići u Visokoj i Demetrovoj, Jelačići i Gotali u Pivarskoj, Delišimunovići, Cherkoczy i Vitezović na Trgu sv. Marka, Prašinski u Kamenitoj, Ilijašići u Vijećničkoj (danas Kuševićeva), Bužani u Opatičkoj, Zakmardi u Habdelićevoj ulici i tako dalje.

Ulica Antuna Gustava Matoša

Te se kuće nisu previše razlikovale od ostalih jer su i neke od njih kupljene direktno od građana Gradeca, pa je tako na gore navedenom popisu bilo i drvenih kuća, poput kuće Helene Patačić u Demetrovoj i Visokoj ulici, koja je čak imala i dva kata (prizemlje i prvi kat). Još su drvene kuće bile i one od grofa Rattkaya, baruna Franje Oršiča i podbana Jelačića u Pivarskoj ulici.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Nakon Tomislavca, Advent u Zagrebu stigao i u Park Zrinjevac

Nakon otvaranja Ledenog parka na Tomislavcu, more ljudi produžilo je Lenucijevom potkovom prema sjeveru gdje ih je dočekao, prema mnogima, najljepši zagrebački park -...

Utjecaj Kaptola na razvoj srednjovjekovnog Zagreba

Kaptoli, za vrijeme srednjeg vijeka, nisu bili samo crkvena središta i ustanove s mnogobrojnim važnim dužnostima svjetovne vlasti, već su i u kulturnom i...

Neno Belan&Fiumens u Tvornicu kulture donose kompletan opus grupe Đavoli

Neno Belan & njegovi Fiumensi donose u zagrebačku Tvornicu kulture, 21. rujna 2018. godine, kompletan opus grupe Đavoli. U večeri posvećenoj jednoj od najvažnijih...