Prisutnost njemačke carske vojske na ovim područjima: Pokušaj germanizacije Zagreba

Tijekom cijelog 17. stoljeća postojala je težnja Habsburgovaca da ostvare svoju ideju provođenja centralističko-apsolutističke ideje i Hrvatsku i Mađarsku učine austrijskim provincijama. Cilj je bio da Hrvatsku što više oslabe u političkom, ali i vojničkom smislu. Kada bi Hrvatska uspjela osloboditi dio svog teritorija od Turaka, Habsburgovci bi negodovali jer bi povećanjem hrvatskih granica jačali njezini staleži – nosioci političkog života i borci za njezinu samostalnost.

Protivnici hrvatskog plemstva i njihovim teorija i težnji, kao i njihovih privilegija, ne samo da su bili protiv njihovih uspjeha, nego su doprinosili njihovim neuspjesima u ratovima s Turcima, pa su tako sklopili mir s Turcima koji je bio nepovoljan za Hrvatsku. Takva je odluka izazvala samo dodatno nezadovoljstvo i pobunu u hrvatskim redovima, a vrhunac nezadovoljstva bila je zrinsko-frankopanska urota.

Nakon smaknuća Zrinskog i Frankopana, Hrvatski se sabor i dalje sastaje, no umjesto bana imenovan je za vršitelja vojničkih poslova grof Nikola Erdody, dok je za vršitelja civilnih poslova imenovan zagrebački biskup Martin Borković. Tako su zemljom upravljala njih dvojica – Erdody je bio smješten u građanskom Gradecu, dok je Borković bio u biskupskom dvoru. U tom vremenu podjele vlasti, vojničku vlast imala je njemačka carska vojska, pa je tako preplavila sve važnije hrvatske gradove. Prisutnost njemačke carske vojske imala je velikog utjecaja na život u Zagrebu.

Naime, još osnivanjem Krajine u drugoj polovici 16. stoljeća, izgrađeni su čvrsti temelji pokušaju germanizacije ovih prostora. Ideja se rodila usporedno s težnjama za centralizacijom, i to nakon tridesetogodišnjeg rata, a do izražaja dolazi u drugoj polovici 17. stoljeća za vrijeme vladavine Leopolda I. U zadnjim desetljećima 17. stoljeća raste želja za germanizacijom ovih prostora ponajviše zbog toga što je istim tim prostorima prolazila njemačka vojska ratujući s Turcima.

Osim njemačke carske vojske, na području Zagreba boravili su i njemački trgovci, dok je plemstvo, nakon Zrinsko-Frankopanske urote, bilo spremno prihvatiti germanizaciju, a protivnici istoj su bili obični gradski stanovnici.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

U Galeriji Bačva u HDLU otvorit će se izložba “Drugo središte okolnosti”

U petak, 28. rujna 2018. godine s početkom u 19.00 sati u Domu HDLU (Trg žrtava fašizma 16) otvorit će se izložba umjetnika Tomislava...

Kako je započela Seljačka buna

Period 16. stoljeća bio je izrazito težak za zagrebačko područje: Od velike važnosti bio je dugi Stogodišnji hrvatsko-turski rat u kojemu je gradu gotovo...

Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom “Popov turen”

Peterokrilna jednokatna samostanska zgrada zidana 1647-70. godine, potpuno je pregrađena 1851. godine. U zgradi je od 1947. godine Muzej grada Zagreba. U sjeveroistočni dio...