Nakon Zlatne bule, gradečko brdo ponajviše naseljavaju upravo njihovi najveći neprijatelji

Nakon tatarskog pustošenja, 1242. godine, cijelo je zagrebačko područje bilo uništeno, zapaljeno, zbog čega prvi povratnici imaju obvezu Zagreb podignuti iz nule. Novi građani, gosti (ili hospites), dobit će zemlje i posjede, te povoljne uvjete života i slobodu, ali i nigdje u kraljevskim granicama neće biti dužni plaćati daće. Sve je to obećano kako bi se opet podignuo Zagreb.

Kako je predtatarski županijski grad bio u potpunosti uništen, njegovi su se stanovnici velikim dijelom razbježali ili su bili ubijeni, a ono malo stanovništva koje se vratilo našlo je svoje razrušene domove. U tom beznadnom raspoloženju nakon povratka u uništeni grad, mnogi su rado prihvatili misao o novom naselju na povoljnijem i sigurnijem mjestu, kao i puno boljim izgledima za napredak – sve su to donosile privilegije slobodnog kraljevskog grada.

Tako da se mnogi s Kaptola sele na Grčko brdo, gdje osnivaju nove domove i započinju potpuno novi život – upravo su oni bili (izuzev preživjelih starosjedilaca) prvi stanovnici novoorganizirane općine na brdu Gradec. Njima se pridružuju i mnogi došljaci i stranci, kao i domaći svijet iz cijele hrvatske pokrajine.

Stranci su se nazivali i gostima, ili hospites, a u većini slučajeva su bili obrtnici i trgovci koji su imali cilj pridonijeti napretku i gospodarskom jačanju novog grada, a dolazili su iz susjednih zemalja – pretežito Njemačke i nešto Italije – gdje je u to vrijeme (12. i 13. stoljeće) gradski život u punom cvatu, kao i trgovina i obrt. U to je vrijeme domaćih ljudi, koji su bili vješti, te posjedovali obrte i trgovinu, bilo jako malo, zbog čega je bio dobrodošao utjecaj stranaca.

Iznad starog naselja polako niče novo naselje na gradečkom brdu, koje će kao protuteža Kaptolu od samog početka živjeti svojim vlastitim, samostalnim, i od Kaptola, u potpunosti neovisnim životom. 

Na nenapučenom prostoru, tada vjerojatno i obraslom šumom, sljedećih će desetljeća niknuti nove građanske kuće i gospodarstva, kao i kurije i palače, ulice i trgovi. Podignut će se i kapele, Sv. Marko, gradska vijećnica te jaka zidana utvrđenja oko cijela grada.

Druge objave

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Stari grad Lovran: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Stari grad Lovran, položen na istočnoj obali Istre, jedno...

Tvrđava Barone u Šibeniku: povijesna obrana grada i pogled prema moru

Posebno se ovdje izdvaja: Tvrđava Barone smjestio se na...

Omiš i Makarska: usporedba riječnog ušća Cetine i makarskog primorja podno Biokova kao dvaju središta Splitsko-dalmatinske rivijere

Oba grada pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji i dijele turističko-poluproizvodni okvir...

Baška na Krku uz Bašćanski zaljev: Bašćanska ploča iz oko 1100. i uloga u središtu rane pismenosti

Na jugoistočnoj obali Krka, u PGŽ, Baška je naselje...

Pročitajte i ovo:

Obilazak svih maksimirskih jezera: Najpoznatiji simboli ovog prekrasnog parka

Ne bježimo od činjenice da nam je park Maksimir jedno od najljepših mjesta u Zagrebu, a jedan od razloga te velike ljubavi su i...

Nova kazališna sezona i europski projekti: U pripremi projekt Sorry i Kazalište u tranziciji

Nakon jednogodišnje stanke koja je uslijedila zbog pandemije, jedan od najprestižnijih svjetskih kazališnih festivala, Festival Avignon ove se sezone ponovno otvorio i to s iznimno atraktivnim...

Novi ljetnikovac biskupa Haulika na jugozapadnom dijelu parka Maksimir

Novi ljetnikovac biskupa koji je zaslužan za uređenje parka Maksimira nalazi se na jugozapadnom dijelu parka, tik uz križanje Maksimirske i Bukovačke ulice. Pretpostavlja...