Bioteka: Osnovnoškolci uče o prijenosu koronavirusa

Djeca se manje boje koronavirusa kada znaju kako se on prenosi. Potvrdili su to osnovnoškolci nakon sudjelovanja u radionici o kapljičnom prijenosu virusa koju je organizirala Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti.

„U epidemiji virusa ne smijemo biti pasivni. Treba se održavati razmak između ljudi te nositi zaštitna maska. Čemu služe te dvije najvažnije epidemiološke mjere, djeci smo na radionici pojasnili pokusima. Pokazali smo im što su mikrometarska i mikrolitarska skala. Zahvaljujući tome učenici su dobili sliku kakva istraživanja sada u laboratorijima diljem svijeta rade znanstvenici koji proučavaju novi koronavirus“, kazala je prof. dr. sc. Dijana Škorić, redovita profesorica virologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ona je s dr. sc. Anom Bielen, docenticom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vodila atraktivne pokuse koji su djeci pojasnili što znači trenutačno se odgovorno ponašati u skladu s preporukama epidemiologa. Tijekom simulacije kašljanja i kihanja štrcaljka bi odbacila dosta kapljica, mnoge i više od metra, a kada je ispred štrcaljke stavljena platnena maska, rijetke su kapljice prošle kroz nju, a ona koja je pala najdalje, nalazila se 50 centimetara od maske. Školarci su tako zaključili da ako se zaražena osoba nalazi na propisanih 1,5 metar od druge osobe te nosi masku, vjerojatno koronavirusom neće zaraziti tu osobu.

Radionicu o kapljičnom prijenosu virusa tijekom koje su prvi put u rukama imali automatske pipete te drugi laboratorijski pribor, pohađali su učenici koji ove školske godine sudjeluju u projektu PANDA 4 – projektna nastava za darovitu djecu. Većina ih ide u četvrti razred.

„Djeca najlakše uče na temelju vlastitoga iskustva. Zbog toga ih uključujemo u radionice gdje koriste opremu znanstvenika te ih potičemo da sami donose zaključke o onome što opažaju. Tako stečeno znanje ostaje im duboko pohranjeno u pamćenju. Izuzetno su nas veselila i njihova pitanja o koronavirusu. Dječja znatiželja formulirala je pitanja na koja odgovor sada traže najveći umovi virologije“, rekla je Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije Bioteke.

U projekt PANDA 4 ove je godine uključeno tridesetak osnovnoškolaca.

Zbog pandemije novog koronavirusa ovogodišnja PANDA bila je uistinu posebna. Jedan se njezin dio održavao putem interneta, a djeca su i, prema smjernicama mentora, samostalno radila na nekim projektima.

U skladu s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama u metodici rada s darovitom djecom, PANDA darovitoj djeci omogućuje dodatno izvanškolsko obrazovanje na STEM području u suradnji s javnim, privatnim i civilnim sektorom. Tijekom protekle četiri godine koliko projekt postoji, djeca su s oduševljenjem stjecala znanje za koje su vidjeli primjenu na fakultetima, u medicini, arhitekturi, tvornicama itd.

PANDA 4 sufinancirana je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...