Kazalište Kerempuh: Povratak na kazališne daske nakon dvomjesečne pauze zbog koronavirusa

Nakon dvomjesečne stanke uzrokovane koronavirusom, Satiričko kazalište Kerempuh s veseljem počinje s radom od srijede, 27. svibnja izvedbom svoje nove predstave „Gruntovčani“, koja je na rasporedu još i 28. i 29. svibnja te 2. i 3. lipnja.

Predstava je, u režiji Borisa Svrtana i Rajka Minkovića, premijerno izvedena početkom ožujka, neposredno prije nastupa pandemije, zbog čega je desetak predstojećih rasprodanih izvedbi moralo biti otkazano. Stoga je vijest o ponovnom povratku „Gruntovčana“ na scenu Kerempuha potaknula lavinu oduševljenja nestrpljive publike na društvenim mrežama kazališta.

Popularna i omiljena dramska serija “Gruntovčani” autora Mladena Kerstnera u režiji Kreše Golika uvodila je brojne televizijske gledatelje u živopisan, autentičan i duhovit prikaz društvenoga života i mentaliteta “malog čovjeka” u fiktivnom podravskom selu. U ovoj priči koja se događa u današnje vrijeme, u 21. stoljeću, zatičemo poznate i nezaboravne likove iz Kerstnerovog remek-djela – Dudeka, Regicu, Presvetlog, Cinobera, Martina, Matulu, Babicu, Besnoga, Greticu i druge – a svi se oni nalaze pred velikim izazovima novoga doba. “Gruntovčani” se svojim humorom dotiču egzistencijalnih problema i ljudskih vrlina i mana oživljavajući pritom svoje likove prepoznatljivim melodioznim kajkavskim dijalektom.

U predstavi igraju: Matija Šakoronja, Mirela Videk Hranjec , Hrvoje Kečkeš, Boris Svrtan, Filip Detelić / Borko Perić, Ivica Zadro, Nina Erak Svrtan, Anita Matić Delić, Luka Petrušić, Ines Bojanić, Maja Posavec, Ornela Vištica, Josip Brakus i Karlo Mlinar.

Svi kazališni programi održavat će se sukladno preporukama Nacionalnog stožera, uz poduzete sve mjere opreza te prilagođeni kapacitet gledališta.

Radno vrijeme kazališta: od utorka do subote: od 10:00 do 20:00 sati, nedjeljom i ponedjeljkom blagajna ne radi

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Donosi Stari Zagreb: Razvoj trgovine i obrtničkih udruženja u srednjovjekovnom Zagrebu

Zbog svih onih povlastica koje su došle zajedno sa Zlatnom bulom 1242. godine, Gradec je postao mjesto koje je privlačilo mnoge stanovnike, strance ali...

Priča o arhitekturi smještenoj u našem prekrasnom parku Maksimir

Park šuma Maksimir, prva ove vrste u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Park je uređen (1839.) u engleskom...

Utjecaj kraljeva prema naseljima – prodaja i dijeljenje naselja u svrhu vlastite koristi

Jedan od najtragičnijih, ali i najvažnijih, događaja u zagrebačkoj povijesti je svakako tatarsko pustošenje cijelog zagrebačkog područja koje se dugo godina poslije obnavljalo i...