O porukama koje su preplavile društvene mreže

Uvijek sam na platformi Lice Grada pridavao veliku pozornost uličnoj umjetnosti. Kada govorim o uličnoj umjetnosti, u ovom slučaju, mislim na genijalne murale koje sam fotografirao po Zagrebu. Dokaz tome je preko 700 fotografija murala u sustavu Zbirka_LG na portalu licegrada.media.

Nikada nisam želio, niti mi je bila namjera, pridavati ikakvu pozornost, po meni, glupavim, škrabotinama, tagovima i porukama koje se mogu pronaći na pročeljima mnogih zgrada u Zagrebu.

Moje je mišljenje da to nije umjetnost, već obično iživljavanje – užasi na zidovima.

No, zadnjih dana, dva su mi takva “užasa” privukla pažnju. Jedan je na prolazu koji spaja Dolac i Kaptol, a koji sadrži tekst “Ne brini, i dalje si lijepa”, osvrćući se na oštećenu Katedralu koja je u kratkom periodu zbog potresa ostala bez svoja dva vrha.

Drugi “užas” sa simbolikom nalazi se u obližnjem prolazu koji spaja Bakačevu i Cesarčevu, a u kojem piše “Sve će biti u redu”.

Spomenuo bi još jedan takav natpis koji je nastao prije pandemije koronavirusa i potresa u ožujku 2020. godine, a koji je smješten na vrhu zgrade na Trgu bana Josipa Jelačića i na kojem piše “Glavu gore.” Iskreno, taj je natpis dobio pravu simboliku tek nakon katastrofa koje su pogodile grad, dok je prije bio samo neka “pošalica”, ponajviše za one koji su čekali tramvaj na suprotnoj strani trga.

Moje se mišljenje o raznim porukama i natpisima na zgradama grada nije promijenilo, i dalje je to ono lice grada koje ne želim gledati. Samnom bi se vjerojatno složili svi građani Zagreba, vjerojatno izuzev autora tih “djela”. Ali, ova dva natpisa (izuzet ću treći jer je nastao prije koronavirusa i potresa), apsolutno su me oduševila., a mislim da nisam jedini jer su ovi natpisi preplavili društvene mreže.

Nadam se da se sada neće nastaviti taj niz da na svakom pročelju zgrade nalazimo poruke ispisane bojom koja će se tu nalaziti godinama, a koja izgleda nakaradno. U ničemu ne valja pretjerivati, pa ni u ovakvim akcijama. Poruke potpore se mogu ispisivati/davati i na druge načine, zar ne?

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...