Početak ambicija Kaptola da ima trgovačku prevlast na cijelom zagrebačkom području

Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, te činjenice da je ovo bilo središte sa sjedištem zagrebačkog župana, kasnije i bana, na ovim se područjima vrlo rano pojavljuje trgovina. Prvo središte pojavljuje se na Kaptolu i to nakon utemeljenja biskupije 1094. godine, a na Gradecu nakon proglašenja slobodnim kraljevskim gradom 1242. godine.

Trgovina na Gradecu živjela je drugačijim životom u odnosu na kaptolsku, a iako se gradečko trgovačko središte pojavilo se nakon onog na Kaptolu, Gradec uskoro sustiže svog susjeda na istoku. Trgovina je, kao i obrt, bila preduvjet za normalno funkcioniranje grada i njegov razvoj, a jedan od bitnih čimbenika u razvoju trgovine bili su i trgovački sajmovi.

Kaptol je, uz brojne prihode koji su dolazili putem posjeda i naplate crkvene desetine imao i od brodarine na Savi, kao i od mitnica i placovine. Maltarinu i brodarinu Kaptol je ubirao nemilosrdno, neovisno o tome da li je netko imao oprost od nje ili ne, zbog čega je zapadao u sukobe s Gradecom. Naime, Kaptol je od osnutka biskupije 1094. godine ima pravo da ubire dvije trećine, a kasnije i cijelu, placovinu, na zagrebačkom području što je teško padalo Gradecu pogotovo nakon što su bili oslobođeni od plaćanja te daće, a morali su ju plaćati čak i na sajmu smještenom na vlastitom trgu.

Težnja za ostvarivanjem placovinskih i maltarinskih prava usko je povezana s ambicijama Kaptola da sve više jača i razvija svoju trgovinu, pogotovo kada ih je Gradec počeo sustizati u toj grani gospodarstva. Trgovačka tradicija na području Kaptola, posebno uzevši u obzir godišnje sajmove o Stjepanovu, te najstarije zagrebačko dnevno tržište, bila je doista jaka, te je kao takva predstavljala čvrst temelj za budući razvoj.

Nakon postupnog oporavka od Tatara, kaptolsko tržište nije više jedino na zagrebačkom području – konkurencija se stvara na susjednom gradečkom brdu. 

Kaptol je krajem 15. i početkom 16. stoljeća počeo na svoj teritorij privlačiti trgovački promet čime je htio učiniti ga središtem cijele zagrebačke trgovine. Na tome je radio i tako da je, nakon dovršetka vlastitih utvrda, počeo privlačiti što više ljudi koji bi mu donosili nove prihode, ali i pomogli u obrani u slučaju neprijateljskog napada.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Zašto su se Kaptol i Gradec sukobili zbog trgovine?

Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, središta sa sjedištem zagrebačkog župana, kasnije i bana, na ovim...

Izložbeno-prodajni sajam HUSH HUSH market sljedeći vikend u Ilici

Dolazi nam treće izdanje HUSH HUSH marketa, i to već sljedeći vikend - 13. i 14. listopada u Ilici 15/1! HUSH HUSH market #3 koncipiran...

Nove Zagrebulje: Knjige – turistički vodiči i vaša besmrtnost unatraške

Jedna od mnogih vrsta ljubavi koje su me nagnale na preseljenje u Zagreb bila je i ljubav prema književnosti. U slučaju da ste preskočili...