Trg Republike Hrvatske slovi kao jedan od najljepših zagrebačkih trgova, a razlog toj tvrdnji su svakako impresivne građevine koje ga okružuju, kao i poznato zdanje Hrvatskog narodnog kazališta smješteno u samom srcu tog trga.
U nastavku možete saznati više o arhitekturi koja čini Trg Republike Hrvatske, a koja spada pod zaštićena kulturna dobra grada Zagreba.
Zgrada s kraja 19. stoljeća izgrađena za Savez hrvatskih učiteljskih društava
Slobodnostojeća uglovna dvokatnica tlocrtnog “L” oblika sagrađena 1888/1889. godine prema projektu Lea Hönigsberga za Savez hrvatskih učiteljskih društava, te nosi naziv Hrvatski učiteljski dom.
Reprezentativno oblikovano pročelje s naglašenim rizalitom, portalom, kupolom i s alegorijskom grupom iznad zabata u skladu je sa značenjem doma kao mjesta organizacije prosvjetnog i kulturnog rada.
Zgrada Hrvatskog učiteljskog doma značajno je ostvarenje historicizma u Zagrebu.
Gospodarsko društvo – Palača s druge polovice 19. stoljeća prema projektu Franje Kleina
Palača je sagrađena 1877-1878. godine prema projektu Franje Kleina za Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo (danas Pravni fakultet). Uz palaču su dva izložbena paviljona. Neorenesansno glavno pročelje, komponirano u devet osi, raščlanjuje središnji rizalit s balkonom na prvom katu.
Na ogradi balkona četiri su ženska alegorijska kipa, zamjenjena 1967. godine kopijama, prvotno isklesana u viničkom kamenu. Bočna su pročelja naknadno pojednostavljena, a treći kat nadograđen je 1922-1924. godine prema projektu Velimira Stiasnyja.
Nekada vojarna, tvornica duhana, izložbeni prostor, danas zgrada Sveučilišta u Zagrebu
Poluugrađena trokrilna uglovnica tlocrtnog “U” oblika sagrađena 1856-1859. godine prema projektu bečkog arhitekta Ludwiga von Zettla za Opću javnu bolnicu, a koristila se za vojarnu, tvornicu duhana, povremeni izložbeni prostor, te od 1882. godine za Sveučilište.
Dvostruko trokrako kameno stubište preoblikovano je 1976. prema projektu Jurja Denzlera.
Pred stubištem je skulptura “Povijest Hrvata” Ivana Meštrovića postavljena istovremeno.
Zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt prema projektu Hermanna Bollea
Poluugrađena četvorokrilna dvokatnica razvedenog tlocrta sagrađena 1887-1891. godine prema projektu Hermanna Bolléa za Kraljevsku zemaljsku obrtnu školu i Muzej za umjetnost i obrt.
Krilo prema Klaićevoj prigrađeno je 1903-1904. godine prema projektu Hönigsberga i Deutscha, a u sklopu škole bio je internat i radionice za različite obrte. Muzej je rekonstruiran između 1957. i 1962. godine prema projektu S. Planića i L. Horvata, kada je adaptirano potkrovlje.
Cjelovita rekonstrukcija zgrade s novim postavom dovršena je 1985. godine.
Fernkornov spomenik Sveti Juraj ubija zmaja koji se nekada nalazio ispred Maksimira
Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja izradio je Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač, originalno za nišu palače Montenuovo u Beču. Skica za spomenik datira iz 1851. godine. Skulptura obilježena snažnim dramatskim nabojem donijela je Fernkornu veliku popularnost, a zagrebački nadbiskup Juraj Haulik ju kupuje za perivoj Jurjaves (kasnije park Maksimir).
Cinčani odljev spomenika, svečano je otkriven na ulazu u perivoj 1867. godine. Postolje je bilo izvedeno od moslavačkog granita prema nacrtu bečkog kipara Roberta Streschnacka. Zbog znatnih oštećenja, spomenik je 1908. godine ponovno odliven u Beču, ovaj puta u bronci, te smješten prema prijedlogu Ise Kršnjavoga ispred Trgovačko-obrtničke komore na današnjem Trgu Republike Hrvatske.
Zgrada športskog društva “Hrvatski Sokol” i pjevačkog društva “Kolo” iz 1883. godine
Središnji dio zgrade športskog društva “Hrvatski Sokol” i pjevačkog društva “Kolo” izgrađen je 1883. godine, dok je istočno krilo izgrađeno 1884. godine. Prvotna zamisao bila je izgradnja Hrvatskog doma s velikom dvoranom za sportske i umjetničke priredbe u središnjem krilu i bočnim krilima koja bi se koristila za djelatnost navedenih društava.
Zapadno krilo dograđeno je 1895. godine (Helmer i Fellner) kao spremište Hrvatskog narodnog kazališta, a južno 1929. godine za potrebe športskog društva (Freudenreich i Deutsch).
Zgrada HNK izgrađena je prema projektu bečkih arhitekata Fellnera i Helmera
Kazališna zgrada na Trgu Republike Hrvatske sagrađena je 1894-1895. godine prema projektu bečkih arhitekata Fellnera i Helmera. Plasitku pročelja izveli su Weyr i Vogel, unutrašnju dekoraciju i štukature Schmidt i Ruderich, a slikarske kompozicije na stropu Goltz i Kott.
Strop foyera oslikao je 1911. godine Ivan Tišov, a svečani scenski zastor “Hrvatski preporod” naslikao je 1895. godine Vlaho Bukovac.
Jedno od najznačajnijih djela kipara Ivana Meštrovića – Zdenac života ispred HNK
Zdenac Života na Trgu Republike Hrvatske prvo je veliko djelo iz mladenačke faze kipara Ivana Meštrovića, a nastalo je u Beču 1905. godine pod utjecajem Rodinovog impresionizma i bečke secesije, na apsolutnoj razini europskog simbolizma.
Funkcionalni oblik zdenca srastao je s klupkom figura povezanih idejom vječne žeđi za životom. Zdenac je postavljen 1912. godine na Trg Republike Hrvatske u Zagrebu, ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.
Jednostavna stilizacija i pokret daju ovom Meštrovićevom djelu pečat monumentalnosti.
