back to top

Zgrada Kolmar na glavnom trgu izgrađena prema projektu atelijera Hönigsberg i Deutsch

Stambeno-trgovačka najamna zgrada na Trgu bana Josipa Jelačića 7/Pod zidom 8 građena je 1905. godine prema projektu atelijera Hönigsberg i Deutsch za trgovca Kolmara. Vlasnički stan zauzima cijeli prvi kat zgrade s glavnim prostorima prema Trgu i servisnim dijelom sa zasebnim ulazom s ulice Pod zidom.

Prostorije vlasničkog stana od sredine 20. stoljeća koristi Društvo hrvatskih književnika.

Pročelje je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma, a interijer zgrade očuvan je unatoč kasnijim zahvatima. Zgrada je vrijedan primjer stambene palače u opusu atelijera Hönigsberg i Deutsch i odlikuje se kvalitetno izvedenim obrtničkim detaljima i korištenjem suvremenih konstruktivnih rješenja.

*U teškom potresu koji je pogodio grad Zagreb 22. ožujka 2020., zgrada Kolmar je ostala bez svoja dva prepoznatljiva tornjića na vrhu zgrade*

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...