Srednjovjekovni Zagreb: Razlike između bogatog i siromašnog stanovništva

Socijalni sastav stanovništva srednjovjekovnog Zagreba je bio šaren – bilo je obrtnika, trgovaca, poljoprivrednika, ali i pripadnika drugih zanimanja – liječnika, javnih bilježnika, slikara, glazbenika, učitelja, svećenika i slično. Naravno, kako to biva tada, i u srednjovjekovnom Zagrebu je bilo onih koji nisu imali svoje zvanje, te su se obično samo skitali po gradu, kao i žena koje su se bavile prostitucijom. Osim slobodnih građana, u srednjovjekovnom Zagrebu bilo je i njihovih podanika, podložnika, i gradskih i građanskih.

Socijalni status se razlikovao od stanovnika do stanovnika, a razlika se ponajviše vidjela u načinu stanovanja, opremanju stanova i kuća, te odijevanju. U srednjovjekovnom Zagrebu nije bilo neke veće podjele, već bi stanovnici uglavnom bili bogati, siromašniji ili vrlo siromašni.

Bogataši, kojih je bilo jako malo, živjeli su raskošno u svojim palačama i zidanim kućama, dok je obično građanstvo živjelo u drvenim kućama, a najsiromašniji u kolibama. Kada govorimo o uređenju tih palača/kuća/koliba, onda možemo reći da su palače bile uređene finim pokućstvom u obliku fino rezbarenih klupa i stolcima presvučenim kožom, ostali građani su imali obične stolarske radnje. Posuđe, kakvo se tada moglo naći po kućama, kod bogataša je bilo srebrno, ili čak i pozlaćeno, a kod siromašnog stanovništva bilo bi izrađeno lončarski od zemlje ili drveta.

Što se tiče odjeće, bogataši su se odijevali u fino krznom podstavljeno sukno, dok su ostali građani uglavnom na sebi imali obične tkanine ili čak grubi darovec. Razlike je bilo, naravno, i u nakitu, jer su imućnije žene u to vrijeme nosile nakit često u obliku zlatne ili srebrne igle u kosi, a oko vrata bi nosile koraljne ogrlice ili zlatne lančiće.

Gradska sirotinja je bila bez vlastite kuće, kao i bez mogućnosti da se sama uzdržava. Uglavnom su to bili starci, nemoćni i bolesni, a brigu o njima bi preuzela gradska općina koja bi ih smjestila u gradskoj ubožnici, smještenoj u samom središtu grada. Prema odredbi Zlatne bule, određuje se da se jedna trećina imetka ostavljena bez nasljednika i oporuke, dijeli gradskoj sirotinji.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Na kojem metru nadomrske visine je početkom 20. stoljeća izgrađen Brestovac?

Početkom 20. stoljeća sagrađen je sanatorij Brestovac koji je služio za liječenje tuberkuloznih radnika. 1968. godine, zbog novih uvjeta u zdravstvenoj službi i novog...

Palača Burze s početka 19. stoljeća na Trgu hrvatskih velikana: Projekt Viktora Kovačića

Uglovna poluugrađena četverokatnica sagrađena je 1923.-1927. godine prema natječajnom projektu Viktora Kovačića iz 1921. godine. Gradnju je dovršio prema vlastitim projektima Hugo Ehrlich. Salu...

Potpuno novi početak za Zagreb: Središte političkog i javnog života Hrvatske

Za vrijeme krize i borbi za prijestolje, krajem 11. stoljeća, a nakon smrti kralja Zvonimira 1089. godine, mađarski kralj Ladislav s vojskom prelazi Dravu...