Popis stanovništva Zagreba iz 1368. godine: Broj stanovnika i njihova zanimanja

Kako je odmicalo vrijeme tatarskog pustošenja zagrebačkog kraja, i ponovnog podizanja grada, sve se više osjetio razvoj i samo stvaranje potpuno novog grada. Osim građana, gradskih stanovnika, ali i kralja te pojedinih plemića, javljaju se i drugi kao vlasnici kuća smještenih na Gradecu.

Prema najstarijem poznatom popisu kuća i stanovnika Zagreba, koji datira iz 1368. godine, u gradskoj je tvrđi bilo 150 kuća. U podgrađu, na desnoj obali Medveščaka (Cirkvenika) te u Šoštarskoj ili Njemačkoj ulici, kao i na poljani kod Manduševca, bilo je 155, a u Ilici tek 14 kuća.

Vlasnicima kuća bili su gradska općina, kao i crkveni redovi, gradski župnici, obrtne zadruge te gradska ubožnica i bolnica, ali i građani s građanskim pravom. Svi su oni stekli kuće ponajviše darovanjima, nešto i kupnjom. Gradska ih je općina dobila i od onih koji su bez potomaka i nasljednika ostavili kuću nakon smrti, ali i od onih koji godinama nisu plaćali poreze ili su bili nemarni prema kućama te su one propadale. Također, općini su pripadale i kuće onih koji su bili prognani iz grada ili su zbog pojedinih zločina bili osuđeni na smrt.

Popis stanovništva iz 1368. godine proveden je iz dva razloga – kao evidencija o uplaćenom porezu na kuće te popis poslova koje su pojedini stanovnici i građani obavljali na Gradecu, ali i u podnožju grada te na početku Ilice. Prema tom popisu stanovništva, Zagreb je (bez Kaptola) imao nešto više od 300 kuća i 3.000 stanovnika (ako se uzme da na svaku kuću dolazi u prosjeku deset ljudi).

Također, iz provedenog popisa stanovništva može se vidjeti da su stanovnici Zagreba bili svestrani po pitanju zanimanja, a bili su uglavnom kovači, krznari, krojači, postolari, pekari, mlinari, trgovci, urari, stolari, oružari, ali i svirači te težaci.

Sa svakim novim popisom stanovništva, broj zanimanja je rastao, no uvijek su tu prevladavali obrtnici i trgovci, kao i oni koji su bili u gospodarstvu ili se bavili sitnim poljodjelstvom ili stočarstvom.

Bilo je tu i crkvenih djelatnika, župnika, dominikanaca i pavlina, kao i liječnika, javnih bilježnika, slikara, glazbenika, orguljaša, te učitelja i kuhara.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....