Neboder autora S. Lowyja, sagrađen 1933-34. godine za Eugena Radovana

Poslovno-stambena zgrada Radovan sagrađena je 1933-1934. godine za Eugena Radovana, tadašnjeg generalnog direktora kemijske industrije Titanit i glavnog zastupnika industrijske i trgovinske tvrtke Bosch AG.

Autor osnove je arhitekt Slavko Löwy, a zadatak mu je povjeren na temelju pobjede na užem pozivnom natječaju. Radove je izvelo građevno poduzeće Otto i Erwin Sorg.

Dosljednost oblikovnog govora Internacionalnog stila, čistoća prostornog rješenja s naročito izraženom velegradskom aspiracijom, primjerenom mjerilu i mogućnostima sredine svrstavaju je među najbolja ostvarenja hrvatske moderne arhitekture.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...