U Tehnički muzej Nikola Tesla pristigla legendarna Volkswagen Buba

Ionako bogat fundus Tehničkog muzeja Nikola Tesla odnedavno je bogatiji za još jedno legendarno vozilo – Volkswagen Bubu.

Misija Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ je prikupljanje građe hrvatskih tvornica i proizvođača te predmeta uporabne vrijednosti koji su svojedobno imali veliki značaj u svakodnevici na našim prostorima. Nakon što je 2015. godine nabavljen legendarni automobil Zastava 750 kolokvijalno poznatiji kao Fićo, Muzej je u posljednjem tjednu 2018. u svoj fundus upisao i glasovitu Volkswagen Bubu. Ta su dva automobila bili pojam individualne mobilnosti na ovim prostorima. VW Buba je automobil – fenomen koji je u svjetskim razmjerima odigrao jednu od najvažnijih uloga u masovnoj motorizaciji, odmah nakon Forda T. 

Muzejski Volkswagen 1200 J izvorni je kupac preuzeo 16. siječnja 1974. godine, a riječ je o jednom od prvih primjeraka VW Bube proizvedenih u novoj tvornici TAS (Tvornica automobila Sarajevo). Automobil je u rijetko sačuvanom izvornom stanju, sa 130.000 prijeđenih kilometara, ovjerenom servisnom knjižicom, originalnim računom kupnje, u voznom stanju i otkupljen je od prvog vlasnika. U automobil je ugrađen četverocilindarski benzinski boxer motor obujma 1192 ccm i snage 25 kW/34 KS. Buba je mogla postići najveću brzinu od 115 km/h.

Jedna od 20 svjetskih lokacija na kojima se svojedobno proizvodila VW Buba bilo je i Sarajevo. U Sarajevu je početkom šezdesetih godina 20. st. u tvornici UNIS počela montaža automobila njemačke tvrtke NSU. Montirani su modeli NSU 100 i 110, a kasnije i 1000 te 1200. Dana 11. studenog 1973. u Vogošću kod Sarajeva započinje proizvodnja modela tvrtke Volkswagen u novoj tvornici TAS (Tvornica automobila Sarajevo). Ovdje je u periodu između 1970 i 1976. montirano 29.112 primjeraka VW 1200/J, 525 primjeraka  VW 1300/J i 2030 primjeraka VW 1303/J. Kasnije je iz iste tvornice izlazio i VW Golf. Volkswagen je time, takoreći, dobio status domaćeg automobila.

VW 1200 J cijenom je svojedobno bio jednak Renaultu 4, a gotovo dvostruko skuplji od Zastave 750 i popularnog Spačeka (Citroëna 2 CV).

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...