Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Staše Forenbahera u Arheološkom muzeju

U utorak, 16. listopada 2018. godine u 12 sati, u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige „Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory” autora prof. dr. sc. Staše Forenbahera s prilozima koje su napisali Zlatko Perhoč i dr. sc. Robert H. Tykot.

Knjigu će predstaviti dr. sc. Tihomila Težak-Gregl redovita profesorica na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar znanstvena suradnica na Institutu za Arheologiju.

Knjiga

Moglo bi se reći da je prapovijest Jadrana uvijek bila u tranziciji. Promjene su se događale korak po korak u svim razdobljima, no njihov ritam ponekad je bio sporiji, a ponekad brži. Prapovijest Jadrana obilježile su tri takve ključne epizode promjena. Prva od njih bila je preobrazba strategije opstanka, prijelaz od lova i sakupljanja na zemljoradnju koji se odigrao oko 6000. godine prije Krista. Druga, koju u nedostatku boljeg izraza nazivamo usponom najranijih elita, bila je preobrazba društva u trećem tisućljeću prije Krista, kada prvi put jasno vidimo moć pojedinaca izraženu materijalnom kulturom. Treća i posljednja epizoda, uključivanje Jadrana u svjetski sustav Sredozemlja i klasičnu sredozemnu civilizaciju, ujedno je označila završetak prapovijesti na tom prostoru.

Putovanja i povezanost s udaljenim krajevima odigrali su u sva tri slučaja iznimno značajnu ulogu. Pojedina mjesta stekla su u takvim okolnostima posebnu važnost zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja. Palagruža, nesrazmjerno važna u odnosu na svoju fizičku veličinu, jedno je od najistaknutijih takvih mjesta. Prapovijest Jadrana ne može se ispričati bez spomena Palagruže, a prapovijest Palagruže ne može se razumjeti bez poznavanja prapovijesti Jadrana. Zbog strateškog smještaja u samom središtu Jadranskog mora, zbog tajnovitosti koju rađaju izdvojenost i daljina, zbog svojeg divljeg i veličanstvenog krajolika, Palagruža je doista posebno mjesto. Odraz te posebnosti je neočekivano obilje neobično kvalitetne arheološke građe koja potječe upravo iz triju spomenutih razdoblja obilježenih korjenitim promjenama.

Autor

Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher je antropološki arheolog, zaposlen na Institutu za antropologiju u Zagrebu. Bavi se prapoviješću Sredozemlja, a naročito razdobljem prijelaza na zemljoradnju, kao i vremenom uzdizanja prvih društvenih elita na prostoru Jadrana. Osim iskopavanja mnogih špiljskih nalazišta, bio je sudionikom dugogodišnjih arheoloških istraživanja na otoku Palagruža. Autor je više knjiga o prapovijesti, od specijalističkih studija do popularno-znanstvenih monografija namijenjenih širokoj publici.

Sadržaj donosi:

 

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Tri kuće u Ulici Ambroza i Klotilde Vranyczany koje spadaju pod zaštićena kulturna dobra

Ulica Ambroza i Klotilde Vranyczany smještena je na Gornjem gradu uz Park Bele IV, kojeg često baš po toj ulici zovemo Vranicanijeva poljana. Do...

Dan očeva 2022. – HURR i Čisteći medvjedići u akciji čišćenja parka u Srednjacima

Dan očeva obilježava se u 52 države, no na različite datume. Prvi zabilježeni Dan očeva održao se davne 1908. godine u SAD – u...

Mural školjke na fasadi kuće na križanju Đorđićeve i Petrinjske ulice

Umjetnici svuda oko nas vide priliku za stvaranje novih umjetničkih djela, a ništa drugačiji nije niti umjetnik Lonac čiji murali krase nekoliko prikrivenih zagrebačkih...