back to top

Pet zagrebačkih muzeja sudjeluje u projektu “Muzeji izvan muzeja”

Projekt “Muzeji izvan muzeja” zamišljen je kao svojevrstan iskorak i izlazak muzeja izvan muzejskih prostora, kako bi u znatnoj mjeri približio bogatu kulturnu baštinu posjetiteljima među kojima je sve više turista, a istovremeno poboljšao interakciju muzeja i posjetitelja putem novog medija i otvorenog, javnog prostora.

Projekt je osmislio autorski tim: Nediljka Prlj Šimić i Katarina Krizmanić, više kustosice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Nedjeljko Mikac, dizajner i umjetnik.

Arheološki muzej

Muzeji će biti predstavljeni tzv. u MIM “paviljonu” – impozantnoj i atraktivnoj instalaciji izgrađenoj od prozračne drvene strukture, a u obliku ogromnog gnijezda, u čijem “krilu” su smješteni muzeji sudionici: Hrvatski prirodoslovni muzej (inicijator i nositelj projekta), Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej Nikola Tesla. Svaki od muzeja sudionika predstavit će se pomno osmišljenom prigodnom ekspozicijom, a sudjelovat će i u organizaciji popratnih sadržaja ovog kulturnog događanja (radionicama, predavanjima i sl.). Tijekom dana, u paviljonu će se, uz izložbe, odvijati i brojne stručne radionice, a u večernjim satima predavanja i prezentacije.

Tehnički muzej Nikola Tesla

Atrakciji ovog događanja pridonijet će i replika Penkalinog aviona, koja će biti postavljena uz sam paviljon. Posebna zanimljivost bit će i maketa novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Ova manifestacija predstavlja svojevrstan izlazak muzeja izvan muzejskih prostora, kako bi se bogata kulturna baština približila posjetiteljima putem novog medija i otvorenog, javnog prostora. Želja je autora da manifestacija Muzeji izvan muzeja postane svojevrsni festival muzeja te da u dogledno vrijeme uključi sve zagrebačke pa i hrvatske muzeje, a potom i gostujuće europske muzeje.

Projekt “Muzeji izvan muzeja” održavat će se od 16. do 18. svibnja 2018. u ulici Augusta Cesarca, a sve dodatne informacije možete pronaći na Facebook eventu organizatora.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...