back to top

Nove Zagrebulje: Dolce vita usred Zagreba

Zagreb je baš multikulti grad. Povijesni ponos i poštovanje naše kulture pršti iz svake ulice i svake zgrade pa se metropola ne boji konkurencije. Upravo zato je Italiafest smjestio u sam centar, na Europski trg. Nikad dosad nisam uspjela posjetiti taj maleni festival talijanske hrane i kulture, a smatram da je to dužnost svakog iole strastvenog talijanista. Ovaj put su se zvijezde poklopile i zaputih se na Europski trg. Srećom, otišla sam usred bijela dana i nisam propustila rapsodiju boja i oblika. Naravno, otišla sam natašte jer… Kad cannoli siciliani zovu, tko može odoljeti? Ja ne.

Foto: Ivana Granić

U desetak štandova na Europskom trgu tako su se skrile divne salame iz Trentina i cijela paleta ukusnih domaćih sireva. Gorgonzola, mozarella, asiago, grana padano… Trudila sam se prepoznati što više toga i uživala u melodičnom jeziku koji je preplavio cijeli trg.

Foto: Ivana Granić

S obzirom da nisam tip koja pada na slanu hranu, jedva sam dočekala štand s kolačićima. Cannoli siciliani, tradicionalni sicilijski kolačići punjeni kremom s ricotta sirom, bili su moj prvi izbor i najviša točka festivala. Između nekoliko ponuđenih okusa kreme – pobjednik je tiramisu. Drugi slatkiš, koji sam zavoljela još prilikom boravka u Napulju, bile su sfogliatelle. Tradicionalni kolač u regiji Campaniji stigao je u nekoliko varijanti, ali najimpresivnije su izgledali upravo oni s punjenjem od jagode. Ogroman je bio i izbor raznih suhih keksića od oraha i badema za kojima se u talijanskoj kuhinji nerijetko poseže.  Štand sa suhim voćem nadmašio je ponudu suhog voća kod nas. Talijani se ne zaustavljaju na grožđicama, smokvama i brusnicama pa su se na šandu našli arancini, limuncini, sušeni kivi, papaja, banana i još neke druge stvari kojima, moram skromno priznati, ni ne znam imena. Ali pamtim okuse, časna riječ.

Foto: Ivana Granić

Koja je, pitate se, poanta ovog članka? Izlaganje vlastite kulture, predstavljanje i dičenje svojim je poanta ovog članka. Bilo bi lijepo da naučimo malo od naših morskih susjeda – pokažimo svoje, prodajimo svoje i besramno vičimo da je naše najbolje. Imamo i mi što izložiti i na dvostruko većem festivalu usred Rima. Croaziafest. Da naša mala obiteljska gospodarstva pokažu svoje meke sireve sa sjemenkama i vlascem. Da pokažemo Italiji što je prava, domaća rakija, da nisu zaludu uveli tu riječ u svoj jednojezični rječnik. Da im ponesemo naše štrukle, rafiole, orahnjače, makovnjače, medenjake, paprenjake i pokažemo im kakvi su to slatkiši na kojima se uzdigla cijela naša gastronomska tradicija. Ovo su samo sitnice, natruhe cijelog jednog blaga za kojima bi se ljudi pomamili. Imamo znanja, imamo vrijedne ruke, čeka se samo inicijativa. Teško nać je pronaći, ako se ne pokažemo.

Foto: Ivana Granić
Foto: Ivana Granić

O autorici kolumne: Ivana Granić studentica je prve godine diplomskog studija talijanskog jezika i književnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom da u Zagrebu živi tek nekoliko mjeseci, kolumna Nove Zagrebulje mjesto je sakupljanja dojmova iz njenih lutanja i znatiželjnih pohoda. Netaknuta predrasudama ili visokim očekivanjima, kolumna prikazuje lice istog grada iz drugačijih očiju.


Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...