Smješten ondje gdje se rijeka Cetina ulijeva u Jadransko more, Omiš se ponosi izuzetno bogatom poviješću i kulturnom baštinom. U srednjem vijeku grad je važio za jednu od najznačajnijih gusarskih baza na Jadranu, a njegov strateški položaj omogućio je stanovnicima podizanje obrambenih utvrda i razvoj posebne kulture vezane uz more i rijeku. Današnji Omiš prepoznaje se kao destinacija koja spaja povijesne pripovijesti, prirodne ljepote i šarolika događanja.
Među najzanimljivije epizode iz povijesti grada svakako spadaju omiški gusari iz 12. i 13. stoljeća na čelu s knezovima Kačićima. Njihova je moć narasla do te mjere da su i Mlečani, vodeća tadašnja pomorska sila, bili primorani plaćati danak za sigurnu plovidbu Jadranom. Omiški su gusari pljačkali trgovačke brodove bogatih sredina poput Splita, Kotora, Dubrovnika i Venecije, a njihova hrabrost i pomorska vještina ostavile su trag u povijesti Mediterana.
Omiš je također prepoznatljiv po srednjovjekovnim utvrdama. Tvrđava Mirabela iz 13. stoljeća igrala je ulogu osmatračnice s koje su gusari motrili Brački kanal i pratili dolazak neprijateljskih brodova. Visoko na omiškoj Dinari nalazi se Fortica – posljednja linija obrane mještana. Ako bi neprijatelj zauzeo grad, stanovništvo bi se sklonilo u Forticu odakle je, zahvaljujući njezinoj nepristupačnosti, otpor mogao trajati tjednima. Lokalna predaja kaže da su mještani namjeravali “zasuti grad kamenjem” i tako ga sami srušiti zajedno s napadačem, žrtvujući kuće u ime slobode.
Povijesni okvir grada dodatno obogaćuju i prirodne ljepote. Cetina, rijeka koja prolazi kroz Omiš, slavna je po impozantnom kanjonu i bistroj vodi. Okolni planinski masiv nudi mnoštvo staza za planinarenje i treking, dok kombinacija mora, rijeke i stijena Omiš čini neponovljivim mjestom na Jadranu. Upravo taj spoj prirodnih i povijesnih sastavnica vuče posjetitelje tijekom svih godišnjih doba.
Kulturna ponuda Omiša izuzetno je raznolika. Grad ugošćuje Gusarske dane, manifestaciju koja gusarsko nasljeđe obnavlja kostimiranim povorkama, radionicama i koncertima. Uz to, Omiš je matica Festivala dalmatinskih klapa, pokrenutog 1967. godine, koji je odigrao ključnu ulogu u čuvanju klapskog pjevanja u njegovu izvornom obliku. Zahvaljujući baš tom festivalu, klapsko je pjevanje uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Ova glazbena tradicija dodatno učvršćuje poseban identitet grada.
Stara gradska jezgra Omiša osvaja goste tijesnim kamenim uličicama, tradicijskim kućama i povijesnim crkvama. U njoj se posebno izdvaja Kuća sretnog čovjeka iz 16. stoljeća s natpisom zahvalnosti za sretan život. Omiš je upravo iz tih razloga grad u kojem se povijest, kultura i priroda međusobno prožimaju i nude autentično iskustvo svakom putniku.