Osunčano lice Marije Jurić Zagorke pogledom prati sve prolaznike Tkalčićevom ulicom

Početak Tkalčićeve ulice krasi brončana skulptura novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke, autora Stjepana Gračana. Skulptura je nastala 1990. godine, a dočarava Zagorku u polukoraku.

kip-zagorka-28082016

Marija Jurić Zagorka, rođena 02. ožujka 1873. godine, bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica, uređivala je Obzor, pokrenula i uređivala Ženski list i Hrvaticu. U svom radu se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava žena.

kip-zagorka-28082016 (3)
U pozadini se nalazi Sunčani sat

Što se tiče romana, njezina djela su bila namjenjena široj publici u kojima su se isprepletale ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti.

kip-zagorka-28082016 (4)
kip-zagorka-28082016 (5)
kip-zagorka-28082016 (1)

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Transformacija prostora podno nekadašnjeg Gradeca: Prvi spomen “sajamskog trga”

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Tko je donio odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na “livade preko Save”?

Zagrebački velesajam je najpoznatije mjesto u Zagrebu na kojem se održavaju razni događaji kroz godinu, a obično su to sajamske priredbe. Tvrtka Zagrebački velesajam...

Neki drugi Zagreb 4.4.20.

Njegove su bore postale izraženije u svega 10-ak sekundi, njegovo se lice promijenilo, njegove su ulice puste, prazne, često beživotne. No, njegova je duša...