1242. godine, Zlatnom bulom Bele IV, današnji Zagreb je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, te je nalagala da grad mora biti okružen zidinama i utvrdama. Zbog takvog tlocrta, ulazak u grad je morao biti omogućen samo kroz gradska vrata.
Kamenita vrata
Kada spomenemo gradska vrata i Gornji grad u jednoj rečenici, mnogima će prvo na pamet pasti jedna lokacija – Kamenita vrata. Uz njih se veže događaj (točnije, čudo) koji se dogodio 31. svibnja 1731. godine kada je na Gornjem gradu izbio razorni požar. Nakon požara u pepelu je pronađena neoštećena Gospina slika, dok je sami okvir izgorio.

U znak zahvalnosti, sagrađena je kapelica unutar Kamenitih vrata, koja se danas smatra najvećim zagrebačkim svetištem, a taj datum se danas obilježava Dan grada Zagreba.

Popov toranj
Na sjevernoj strani Gornjega grada nalazi se kula koja je dugo bila vlasništvu biskupa, te je po tome dobila naziv – Popov toranj. Kula se nalazi na vrhu Opatičke ulice, a kroz povijest se mijenjala sama uloga tornja, sve je ovisilo o neprijateljskim napadima.

U 17. stoljeću u kuli se nalazila osnovna škola, u 19. stoljeću izvršena je obnova, a na početku 20. stoljeća, točnije od prosinca 1903. godine, smjestila se zvjezdarnica (na trećem katu).
Kula Lotrščak
Za kraj smo ostavili najpoznatiju gradsku kulu s koje se pružaju prekrasne panorame na Gornji i Donji grad – kula Lotrščak.


No, nije sve u tom pogledu. Veliki dio tog doživljaja otpada na sam uspon do vrha te Grički top čiji pucanj odjekuje cijelim Zagrebom svaki dan u podne. Idemo malo o brojkama koje obilježavaju ovo zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske: kula je svoj današnji izgled dobila u 19 stoljeću, visine je 19 metara, no kad ubrojimo i krovište (5 metara) i kupolu (6 metara), dolazimo do brojke od ukupno 30 metara.

Lotrščak je danas jedan od simbola grada Zagreba: nalazi se na južnom dijelu Gornjega grada (na Strossmayerovom šetalištu) uz mala gradska vrata Dverce, koja danas ne ostoje.

Kula je obavljala obramenu funkciju nakon čega se, kao i u slučaju Popovog tornja, funkcija mijenjala po potrebi. Služila je kao trgovačko skladište, kavana, pa čak i kao stambeni objekt.