Pozivamo vas da prošetate s nama Masarykovom ulicom i upoznate zaštićena kulturna dobra grada Zagreba koja se nalaze u ovoj zagrebačkoj ulici.

Neboder autora S. Lowyja, sagrađen 1933-34. godine za Eugena Radovana

Poslovno-stambena zgrada Radovan sagrađena je 1933-1934. godine za Eugena Radovana, tadašnjeg generalnog direktora kemijske industrije Titanit i glavnog zastupnika industrijske i trgovinske tvrtke Bosch AG.

Autor osnove je arhitekt Slavko Löwy, a zadatak mu je povjeren na temelju pobjede na užem pozivnom natječaju. Radove je izvelo građevno poduzeće Otto i Erwin Sorg.

Dosljednost oblikovnog govora Internacionalnog stila, čistoća prostornog rješenja s naročito izraženom velegradskom aspiracijom, primjerenom mjerilu i mogućnostima sredine svrstavaju je među najbolja ostvarenja hrvatske moderne arhitekture.

Zgrada u Masarykovoj ulici koja je prilikom gradnje kritizirana zbog modernizma

Dvije ugrađene najamne dvokatnice s asimetričnim dvorišnim krilom i lokalima u prizemlju sagrađene su 1906-07. godine prema projektu Viktora Kovačića za investitore Antuna Oršića i Reginu Divković.

U potkrovlju kuće br. 21 je arhitektov stan, zaštićen od 1945. godine kao “Umjetnička zbirka arhitekta Viktora Kovačića”.

Već u vrijeme gradnje kritizirane zbog modernizma obje zgrade reprezentiraju kvalitetnu hrvatsku arhitekturu s početka 20. stoljeća.

Legendarni prolaz sestara Baković – zamišljen prema osnovi arhitekta S. Florschütza

Pješački prolaz spoja Masarykove 10 i Varšavske 3-5, danas Prolaz sestara Baković, zamišljen je prema osnovi arhitekta S. Florschütza iz 1924. godine za braću Müller kao urbano-arhitektonski ansambl.

1925. godine realizirana je ulična trgovačko-stambena četverokatnica u Masarykovoj 10 i zgrada kino-kazališta. Projekt je postavio urbanistički temelj kojeg su nastavili tri godine kasnije B. Milić i J. Hintermeier izgradnjom dvorišne galerijske četverokatnice naglašavajući vertikalno prostorno oživljavanje prolaza, a 1957. godine završio ga je B. Tušek gradnjom poslovne zgrade “Poljoopskrba-Astra” naglašavajući ideju otvorenog prolaza i kontinuiteta pješačkog prolaza otvorenim prizemljem.

Prolaz sestara Baković mnogi znaju i kao Miškecov prolaz i Balkan prolaz.

Spomenik Nikole Tesle djelo je našeg poznatog kipara Ivana Meštrovića

Spomenik Nikoli Tesli kipara Ivana Meštrovića postavljen je u vrt Instituta Ruđer Bošković 1954. godine. Nikola Tesla prikazan je sjedeći, u stavu dubokog razmišljanja.

Kompozicija je mirna i zatvorena, te nadnaravnom veličinom snažno doprinosi monumentalnosti skulpture.

Spomenik Nikoli Tesli svojim likovnim kvalitetama zauzima značajno mjesto u opusu Ivana Meštrovića.

Spomenik se danas nalazi na spoju Masarykove, Preradovićeve i Tesline ulice.

– Google oglasi –