Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, središta sa sjedištem zagrebačkog župana, kasnije i bana, na ovim se područjima vrlo rano pojavljuje trgovina. Prvo središte pojavljuje se na Kaptolu i to nakon utemeljenja biskupije 1094. godine, a na Gradecu nakon proglašenja slobodnim kraljevskim gradom 1242. godine.
Razvoj trgovine na Gradecu sve više počinje predstavljati problem Kaptolu. Iako je Kaptol imao pravo ubiranja placovine na cijelom zagrebačkom području, trgovina na Gradecu počinje predstavljati prijetnju kaptolskoj trgovini. Naime, Kaptol je sebi prisvajao pravo prvenstva trgovine na cijelom zagrebačkom području, što mu je na neki način bilo i priznato ubiranjem placovine i gradečkih trgovaca i obrtnika.
Kako je trgovina na Gradecu sve više napredovala, sve se više javljao revolt građana na Gradecu jer su morali plaćati namet susjednom Kaptolu, dok na Kaptolu polako raste nervoza zbog ugrožavanja kaptolskog trgovačkog prosperiteta, zbog čega se sve češće javljaju netrpeljivosti između ova dva susjedna naselja. Zbog tih napetosti, s obje se strane javlja želja da se nadjača trgovina drugog naselja, ili da se ona pak totalno uništi.
Trgovački sukobi između Kaptola i Gradecu su trajali više od stotinu godina, a gradečka je općina nastojala da svoje tržište proširi čime bi oslabila trgovinu na Kaptolu. Gradečka općina je krajem 14. stoljeća od kralja Ljudevita I tražila da na svom području, uz Markov sajam, smije održavati još jedan – Margaretski sajam.
Margaretski sajam se održavao kao i Markov sajam, sedam dana prije i sedam dana nakon blagdana Sv. Margarete (13. srpnja). Trgovci i obrtnici su kao i u slučaju Markova sajma uživali kraljevu zaštitu, te nisu morali plaćati ni carinu ni placovinu.
Zanimljivo je da se Margaretski sajam održavao van gradečkih zidina, i tu na području današnje Ilice, kod župne Crkve sv. Margarete. Kako je to područje, zajedno sa Šoštarskom Vesi, bilo dosta naseljeno, njihovim je stanovnicima, kao i stranom trgovačkom svijetu, bio ovaj sajam po volji. Naime, kao i u slučaju Markova i Stjepanovog sajma, bile su na snazi brojne povlastice kao i Božji mir (Treuga Dei), zbog čega je bila zajamčena sigurnost svima prisutnima.