back to top

Posljedice najrazornijeg potresa koji je davne 1880. godine pogodio Zagreb

Krajem 1880-e godine, 9. studenog, Zagreb je pogodio najrazorniji potres u povijesti. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Posljedice su bile katastrofalne, uništene su mnoge zgrade, mnogi stanovnici su pobjegli iz grada, ili se čak i iselili. U potresu su poginule dvije osobe, a 29 ih je bilo teško ozlijeđeno.

sat-katedrala-21092016-5

Rijetki su podsjetnici na taj potres, a jedan od najzanimljivijih je stari sat smješten na zidu kraj katedrale. Sat pokazuje 7 sati i 3 minute, točno vrijeme kada je, prema podacima meteorološke postaje, zabilježen potres.

sat-katedrala-21092016-1

Do travnja 1881. godine, zabilježeno je još 185 podrhtavanja tla. Prema današnjoj računici, tadašnja materijalna šteta iznosila je otprilike 50 milijuna kuna! Dok su imućniji Zagrepčani pobjegli u druge gradove, siromašniji su ostali i sudjelovali u saniranju ruševina. Među njima našao se i August Šenoa.

Spomenik Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici
Spomenik Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...