Četvrtak, 14 studenoga, 2024

U vrijeme rimske vladavine ovim prostorima, Zagreb je bio podređen drugom hrvatskom gradu

Vrijeme nakon željeznog doba, na zagrebačkom području, obilježili su Rimljani. Za vrijeme 3. st. prije Krista, na ovo su područje prodirali Rimljani gdje su ratovali s ilirsko-keltskim plemenima. Nakon mnogih bitki, Rimljani su zauzeli čitav teritorij sve do rijeke Drave.

Zemlja koja je bila pod Rimljanima bila je podijeljena na provincije, a današnje područje Zagreba pripadalo je u sastav provincije Gornje Panonije (ili Panonije Savije), čiji je glavni grad bio Siscia – danas Sisak.

Na području današnjeg Zagreba nije bilo većeg naselja, već su se u njegovoj blizini nalazile dvije veće rimske naseobine – jedna tek nekoliko kilometara zapadno na području današnjeg Donjeg Stenjevca, a druga 20-ak kilometara jugoistočno – na mjestu današnjeg Ščitarjeva (tada Andautonija).

U Stenjevcu je pronađeno groblje sa zemljanim i staklenim posudama i raznim ukrasima, a u Andautoniji temelji rimskih zgrada, oruđe, nakit, posuđe, te freske s biljnim ornamentima i natpisi u kamenu.

Groblje u Stenjevcu

Središtem današnjeg Zagreba prolazila je tek cesta koja je spajala Ptuj i Sisciju. 

Cesta je prolazila danas nam dobro poznatim lokacijama: Iz smjera Donjeg Stenjevca i Vrapča kraj Ulice Sv. Duha, paralelno s Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića, Zrinjevcem dalje do Banjavčićeve ulice sve do Borongaja i Ščitarjeva. 

Prema sjeveru nalazio se put prema rimskom kamenolomu kod Vrapča i Ulice Sv. Duh. Postojao je i jedan odvojak koji je od Trga bana Josipa Jelačića vodio uz Gornji grad do Medveščaka i Gračana.

Glavna je cesta dalje vodila prema jugoistoku – kraj Kruga, preko Save do Ščitarjeva, Velike Gorice do Siska.

Slične objave