Iako je Gornji grad poznat po svojoj bogatoj povijesti, Donji grad nimalo ne zaostaje s komplimentima na taj račun. Stoga, odlučili smo prošetati donjogradskim ulicama i pogledati barem dio onoga po čemu je Donji grad tako zanimljiv.
Donji grad je tradicionalni dio grada i gradska četvrt, osnovana u prosincu 1999. godine, a prethodno je bio podijeljen između općina Centar i Medveščak. Na površini od 3,02 kilometra kvadratna živi oko 37.000 stanovnika, što znači da je ovaj dio grada najgušće naseljen.
Obuhvaća centar grada (južno od Gornjeg grada) do željezničke pruge Glavnog kolodvora, na istoku do Heinzelove ulice a na zapad do Ulice Republike Austrije.
Izgrađen je u 19. i prvoj polovici 20-og stoljeća, a centar je Trg bana Josipa Jelačića, nekada tržnica, a danas centar cijelog Zagreba. Trg bana Josipa Jelačića je prepoznatljiv po spomeniku banu Josipu Jelačiću, fontani Manduševac i raznim palačama koje ga okružuju.
Iznad trga se nadvija Ilički neboder s kojeg se pružaju prekrasne panorame šireg centra grada.
S trga Ilicom krećemo prema zapadu, gdje skrećemo lijevo u prolaz Oktogon koji nas vodi do Cvjetnog trga.
U Bogovićevoj ulici, koja vodi od Cvjetnog trga do Gajeve, nailazimo na Kožarićevo Prizemljeno sunce koje je dio instalacije Zagrebačkog sunčevog sustava o kojemu smo u više navrata pisali.
Velik doprinos ljepoti Donjeg grada daje sedam hortikulturno uređenih trgova koji čine Lenucijevu potkovu.
rvi na redu od tih trgova je Trg Nikole Šubića Zrinskog, ili Park Zrinjevac. Istočni dio slova U, koje čini Lenucijevu potkovu, čine spomenuti Park Zrinjevac, Trg J. J. Strossmayera i Trg kralja Tomislava, a oko njih se nalaze građevine od povijesne i državne važnosti. Spomenut ćemo nekoliko institucija oko parka Zrinjevac: na sjevernoj strani se nalazi Vrhovni sud RH, Arheološki muzej je na zapadnoj strani, na južnoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a Ministarstvo vanjskih poslova i Županijski sud se nalaze na istočnoj strani.
Južnu granicu Donjeg grada čine Glavni željeznički kolodvor, impresivno zdanje hotela Esplanade koji se nalazi na Starčevićevom trgu (Mihanovićeva ulica), te Botanički vrt i Hrvatski državni arhiv nešto zapadnije (također dijelovi Lenucijeve potkove).
Drugi dio Lenucijeve potkove, a i Donjeg grada, čini Trg Republike Hrvatske koji sadrži nekoliko prekrasnih građevina – Hrvatsko narodno kazalište, Muzej za umjetnost i obrt, Sveučilište u Zagrebu te nova Muzička akademija.
Krećemo polako prema istoku kroz samu utrobu Donjeg grada i prolazimo Masarykovom ulicom koja na križanju s Gundulićevom sadrži dvije povijesno bitne građevine. Jedna od njih je secesijska kuća Kallina, a prekoputa nje je prvi zagrebački neboder.
Brzo se teleportiramo prema istoku – do Trga hrvatskih velikana gdje se nalazi prekrasna Palača burze (danas Hrvatska narodna banka), a nešto jugoistočnije dolazimo do Trga žrtava fašizma s popularnom “džamijom” – dom HDLU.
Naravno, Donji grad skriva još puno poznatih i manje poznatih građevina i lokacija, mi smo obišli samo jedan mali dio. To govori o bogatstvu koje zagrebački Donji grad čuva!