Povezali smo najviše zagrebačke nebodere, od onih povijesnih koji na zagrebačkom tlu stoje “od pamtivjeka”, pa do simbola moderne arhitekture.
Pridružite nam se u šetnji!
Zagrebtower u Radničkoj
Obilazak smo započeli na križanju Radničke ceste i Avenije Vukovar. Riječ je o neboderu čija je gradnja započela u siječnju 2005., a završava se u 2006.-oj godini.
Zagrebtower broji 22 kata na visini od 81 metra, čime osigurava peto mjesto na našem popisu od osam nebodera.
VMD Kvart u Strojarskoj
Nakon Zagrebtowera, krećemo zapadno Vukovarskom ulicom i dolazimo do Strojarske gdje se ukazuje impresivno zdanje Poslovnog centra Strojarska (VMD Kvart).
Neboder, kojem smo se posvetili, najmlađi je na našem popisu (otvorenje je održano 2014./2015. godine), te po stilu gradnje pripada postmodernoj arhitekturi.
S obzirom da je ovaj tekst posvećen neboderima, reći ćemo samo da je dominantna zgrada, poznata kao Zgrada B, visine 96,15 metara i time za tek 15-ak centimetara osvaja prvo mjesto u ovom članku. U svojih 96,15 metara stalo je 25 katova.
Eurotower u Ulici Ivana Lučića
Vukovarskom idemo još prema zapadu, sve do Ulice Ivana Lučića, gdje prevladava visoki Eurotower koji je tek 15-ak centimetara niži od prethodno spomenute Zgrade B koja se nalazi u sklopu VMD Kvarta u Strojarskoj ulici.
Službena visina Eurotowera iznosi 96 metara (23 kata), čime je ovaj neboder drugi na našem popisu.
Cibonin toranj na Trgu Dražena Petrovića
Nakon Vukovarske, idemo kratko Savskom prema sjeveru i dolazimo do jednog od najpoznatijih zagrebačkih nebodera, i znamenitosti općenito.
Gradnja Ciboninog tornja započela je u travnju 1986., a završena je 1987. godine povodom nadolazeće Univerzijade. Toranj pripada “Sportsko poslovnom kompleksu Cibona Zagreb”.
Neboder je cilindar promjera 25 metara koji u četiri stupnja smanjuje promjer prema vrhu da bi završio s antenom na visini od 105 metara. S obzirom da smo ovaj put odlučili izbaciti antene iz našeg popisa, Cibonin toranj doseže “tek” 92 metra čime se penje na četvrto mjesto našeg popisa. Da uzimamo u obzir antenu, ovaj neboder bi bio na drugom mjestu, odmah iza Zagrepčanke.
HOTO business tower u Savskoj
Vraćamo se Savskom prema jugu, i usput nailazimo do još jednog nebodera na našem popisu. HOTO business toranj je već nekoliko prazan, te traži svoje nove stanovnike. Ovo je prvi neboder izgrađen (2004. godine) od osamostaljenja Hrvatske.
U planu je bilo da neboder ima 22 kata i da dosegne visinu od 90 metara, no zbog nedostatka parkirnog prostora, arhitekti su se morali zadovoljiti sa 17 katova na 64,5 metara visine. Sa 64,5 metara, HOTO toranj zauzima posljednje, osmo, mjesto na našem popisu (možemo reći i osmo, s obzirom da se jedno mjesto dijeli).
Zagrepčanka u Savskoj ulici
Kako nastavljamo prema jugu Savskom ulicom, dolazimo do još jednog od zagrebačkih simbola – Zagrepčanke.
Izgrađena davne 1976. godine po uzoru na Dusseldorfski neboder Thyssenhaus, Zagrepčanka je jedno vrijeme nosila naziv najvišeg nebodera u cijeloj Hrvatskoj, dok ju 2006. godine nije nadmašio već spomenuti Eurotower u Ulici Ivana Lučića.
Zagrepčanka se sa svojih 94,6 metara smjestila na visoko treće mjesto našeg popisa, a da uzimamo u obzir visinu s antenom, dolazimo do brojke od 110 metara čime bi ovaj toranj uvjerljivo preuzeo prednost najvišeg nebodera u Zagrebu.
Vjesnikov neboder na Slavonskoj aveniji
Dolazimo do posljednja dva nebodera našeg popisa, a prvi na redu je Vjesnikov neboder izgrađen 1972. godine.
Izgled je inspiriran neboderom Lever House koji se nalazi u New Yorku, a iako je ime dobio po novinskoj tvrki, nosi slabo poznat nadimak Čokoladni toranj.
U Vjesnikovom neboderu se nalazi 16 katova, a visina je 67 metara, što znači da pripada na predzadnje, sedmo, mjesto našeg popisa.
Sky Office Tower na Zagrebačkoj aveniji
Gradnja zadnjeg nebodera na našem popisu započela je 2007. godine, a završena je 5 godina kasnije – 2012. godine.
Ovo je još jedan toranj na našem popisu čiji je projekt morao biti izmijenjen. Naime, prvotna ideja bila je da se izgradi neboder visine 108 metara s 29 katova, no zbog nepovoljne gospodarske situacije, gradi se dvostruki toranj od 22 kata (međusobno povezani između 2. i 15. kata) visine 81 metar.
S visinom od 81 metra, zaključujemo popis najviših zagrebačkih nebodera postavljajući ovaj na peto mjesto našeg popisa, zajedno sa Zagrebtowerom.
Ilički neboder u samom centru grada
Za kraj ove priče, zaputili smo se u sami centar grada kako bi fotografirali 70 metara visoki Ilički neboder, s kojeg se proteže pogled na širi centar grada. Neboder je izgrađen 1958. godine, a bio je prva zgrada u tadašnjoj Jugoslaviji koja je imala aluminijsku fasadu.
Otvorenje je održano 22. kolovoza 1959. godine, a otvorio ga je tadašnji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac.