17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.
Kao i u prijašnjim vremenima, i u ovom stoljeću Zagreb je podržavao trgovačke veze sa zapadom. Zagrebački trgovci, izuzev onih iz Ljubljane i Rijeke, dobavljali su raznu robu u Zagreb, ponajviše tkaninu i prehrambene proizvode. Roba je dolazila iz Beča, Graza, Salzburga, Trsta, Venecije, Češke i Moravske.
U pogledu gospodarskog života u Zagrebu u 18. stoljeću, istaknuto mjesto pripadalo je obrtničkoj proizvodnji. U odnosu na prijašnja stoljeća, nije bilo velikih primjena, ali je obrt i dalje dobro napredovao, pogotovo pojavom novih obrtnih zanimanja. U 18. stoljeću stigli su neki novi obrti, dok su neki stari nestali uglavnom zbog smanjene potrebe za tim proizvodima.
No, i među obrtnicima postoje određene nesuglasice poput međusobne netrpeljivosti, borbe između majstora i naučnika, te sukoba između određenih obrtničkih struka. Nesuglasice su postojale i između bogatih i siromašnih obrtnika.
Svi sukobi među obrtnicima u 18. stoljeću usporavali su napredak i rast tog gospodarskog sektora, kao što su se i cehovske organizacije svojim monopolom pokazale kao kočnica razvoja obrta. Državne vlasti, kako bi poradile na tim odnosima, donose određene propise i provode mjere. Između ostalog, državne su vlasti revidirale cehovske povlastice pa je tako 1781. godine veliki ceh na Kaptolu, koji je okupljao ceh krznara, zlatara, remenara, kopljara, kovača i ostalih, dobio nova pravila.
Zbog svog monopola, cehovi su u sukob došli s drugim trgovcima – svojim konkurentima – ali i si manufakturnim proizvođačima. Obrtnici svoje proizvode prodaju gradskim, a djelomično i seoskim potrošačima.