Opatovina je jedna mala simpatična ulica koja spaja plato Dolac i Perivoj biskupa Stjepana II, a koja krije nekoliko zanimljivosti iz zagrebačke povijesti i sadašnjosti.
Iako ćemo danas pričati o zanimljivostima iz Opatovine, počinjemo ipak malo južnije, na platou iznad tržnice Dolac.
Ovdje se nalazi kip književnog lika koji se pojavljuje u nekoliko djela, od čega je najpoznatije djelo “Balade Petrice Kerempuha” autora Miroslava Krleže. Za kip Petrice Kerempuha, postavljen 1955. godine, zaslužan je Vanja Radauš.
Kada smo već na Opatovini, red je da spomenemo i obližnju Skalinsku ulicu, jednu od najsimpatičniji zagrebačkih ulica koja izlazi na vrlo prometnu Tkalčićevu ulicu.
Vraćamo se na glavnu temu ovog članka – Opatovinu.
Nakon kraće šetnje, nailazimo na kuću u kojoj je zadnje godine svog života proveo najistaknutiji pjesnik hrvatskog modernizma – Antun Branko Šimić.
Na kućnom broju 43 nalazi se spomen ploča koju je, u sjećanje na A. B. Šimića, postavilo Društvo književnika Hrvatske 1978. godine.
Nakon kućnog broja 43, idemo do najneobičnijeg kućnog broja u Zagrebu koje se nalazi baš na Opatovini. Riječ je o broju 49 3/4 koje mnoge zaljubljenike u malog čarobnjaka Harry Pottera podsjeća na istoimenu knjigu, no zapravo je priča nešto drugačija.
Na ovoj adresi se nalazi fantasy pub Veliki Tolk, brat poznatijeg Tolkiensa koji se nalazi u blizini. Na ideju dodavanja 3/4 iza broja 49 došao je vlasnik dr. Roman Murr, što je oduševilo mnoge Zagrepčane.
I za kraj, nakon povijesti i magije, idemo u zagrebačku sadašnjost. U Perivoju biskupa Stjepana II, ili parku Opatovina, nailazimo na još jedno umjetničko djelo, ovaj put inspirirano pričom o Guliveru.
Autori ovog prekrasnog murala, Opatovinskog spavača, su street art umjetnici Boris Bare i Dominik Vuković.
Od travnja 2020. godine u parku se nalazi još jedan mural. Autori su Boris Bare i Tihomir Krklec, a mural je inspiriran situacijom oko Koronavirusa. Situacija s Koronavirusom nas prisiljava da ostanemo doma kako bi pripomogli u suzbijanju pandemije, no ovo genijalno umjetničko djelo nas podsjeća na to da nemaju svi privilegiju da ostanu doma jer mnogi – nemaju dom.
