Jurišićeva ulica (47) je jedna od ulica koje vode do glavnog zagrebačkog trga, a vodi do Draškovićeve ulice. Osim palača koje ju krase, tu se nalazi i zgrada pošte iz 1904. godine koja je izgrađena u stilu mađarske secesije.
Na samom početku Jurišićeve, koja je nekada nosila ime Puževa ulica, nalazi se spomenik Stjepanu Radiću, hrvatskom političaru i domoljubu.
Na kraju Jurišićeve, točnije na Trgu hrvatskih velikana, nalazi se zgrada koju je 1922. godine projektirao arhitekt Viktor Kovačić za potrebe burze (48). Burza za robu i vrednote postoji u Zagrebu još od 1907. godine, ali je zbog političkih prilika imala kraće ili duže prekide u radu te je zatvorena 1945. godine.
Kovačić je u oblikovanju zgrade koristio jednostavne klasične elemente što odražava reprezentativnost ustanove, a danas se tu nalazi Hrvatska narodna banka.
Nastavimo li dalje Ulicom Franje Račkog, dolazimo do Trga žrtava fašizma gdje se nalazi zgrada HDLU (49), ili Hrvatskog društva likovnih umjetnika. To je mjesto gdje se održavaju razne izložbe i kulturna i društvena događanja.
Jedinstveni izložbeni prostor kružnog tlocrta ideja je Ivana Meštrovića. Prvotno je izgrađen 1938. godine kao umjetnički paviljon, a u vrijeme Drugog svjetskog rata prenamijenjen je u džamiju s prigrađenim, a kasnije srušenim, minaretima. Zbog tog dijela povijesti, mnogi građani dom HDLU zovu „džamija“.
Vratit ćemo se malo Draškovićevom preko Ribnjaka do zavojite Novakove ulice (50) koja je pravi reprezentativni primjer u potpunosti očuvanog ambijenta obiteljskih vila zagrebačke škole moderne arhitekture.
Kao i u ostalim europskim gradovima, arhitektura prve polovice 20. stoljeća unaprjeđuje kvalitetu življenja, a koriste se novi materijali i prevladavaju ravni krovovi, što je tada bila prava inovacija.
Spustit ćemo se do jedne od najsimpatičnijih zagrebačkih ulica – Vlaške (51). Vlaška ulica u 21. stoljeću ima rijetku karakteristiku očuvanja ambijenta starih gradskih jednokatnica i tradicijskih obrta. Proteže se ispod zidina oko katedrale prema istočnom dijelu grada, sve do Kvaternikovog trga.
Naziv je dobila po svojim stanovnicima Talijanima koji su u toj ulici držali trgovine.
Također, u Vlaškoj je rođen August Šenoa, zbog čega se tamo nalazi i spomenik kiparice Marije Ujević koji pokazuje Šenou naslonjenog na oglasni stup.
