Priča o dvije značajne građevine koje su izgrađene na Kaptolu u periodu 17. stoljeća

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Osim na Gradecu, i na Kaptolu se dižu nove i obnavljaju stare i teško oštećene građevine. Tijekom cijelog razdoblja 17. stoljeća vršeni su mnogi graditeljski poslovi, a pogotovo nakon teških požara koji su pogodili grad 1624., 1645. i 1674. godine. U sklopu građevinskih radova tako se proširivao biskupski dvori, radilo se na dijelovima stolne crkve, kao i na kaptolskoj vijećnici i kanoničkim kurijama te na franjevačkom samostanu.

U 17. stoljeću, točnije – na samom kraju istog – izgrađene su dvije građevine na Kaptolu koje danas ne postoje, osim u raznim povijesnim zapisima.

Prva je tzv. Plemićeva kuća (kasnije Patačićeva kuća) koja je stajala na Dolcu između Crkve sv. Marije i južnog kaptolskog tvrđavnog zida, a sagradio ju je u periodu od 1690. i 1703. godine Juraj Plemić – protonotar Kraljevine Hrvatske. Kasnije je kuća prešla u vlasništvo obitelji Patačić, a 50 godina kasnije u vlasništvo Kaptola.

U rukopisu Status familiae Patachich postoji njezina slika iz koje se vidi da je kuća bila jednostavne arhitekture, proporcijama i linijama usklađena u prostor u kojemu se nalazila.

Kuća je srušena 1925. godine zajedno s utvrdnom kaptolskom kulom koja je bila u njezinu sastavu.

Druga građevina koja je sagrađena krajem 17. stoljeća, a koja danas ne postoji, je Metropolitanska knjižnica. Knjižnicu je 1692. godine gradio biskup Aleksandar Mikulić, i to pred samim pročeljem katedrale s unutarnje strane tadašnjih utvrda.

Metropolitanska knjižnica je srušena 1906. godine zajedno s Bakačevom kulom koja se nalazila ispred same katedrale, a s obzirom da ne postoje nikakvi vizualni prikazi knjižnice – danas ne možemo točno znati kako je ona izgledala, osim što je poznato da je bila jednokatnica.

Povjesničari jedino mogu pretpostaviti da je bila jednostavne građe.

Druge objave

Prva večer popularnog Festivala svjetla 2025: Pogledajte fotografije

Dolazak proljeća u Zagrebu već tradicionalno obilježava Festival svjetla, jedinstveni...

Papučka ulica: Mala ulica Gornje Dubrave

Papučka ulica, smještena u istočnom dijelu Zagreba, proteže se...

Obnovljeni Muzej za umjetnost i obrt donosi novo iskustvo umjetnosti u 2027.

Muzej za umjetnost i obrt (MUO), jedan od najvažnijih...

Strozzijeva ulica: Prometnica Folnegovićevog naselja

Strozzijeva ulica, smještena u jugoistočnom dijelu grada Zagreba, djelomično...

Planiranje i gradnja Gajnica, Volovčice i Voltina: Besplatno predavanje u Muzeju grada Zagreba

Muzej grada Zagreba poziva sve zainteresirane na predavanje "Planiranje...

Pročitajte i ovo:

Papučka ulica: Mala ulica Gornje Dubrave

Papučka ulica, smještena u istočnom dijelu Zagreba, proteže se u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Ova ulica nalazi se u gradskoj četvrti Gornja Dubrava, unutar mjesnog odbora...

Strozzijeva ulica: Prometnica Folnegovićevog naselja

Strozzijeva ulica, smještena u jugoistočnom dijelu grada Zagreba, djelomično se proteže u smjeru sjever-jug, a djelomično u smjeru istok-zapad. Ova ulica nalazi se u...

Građevine arhitekta Franje Kleina koji je obilježio razdoblje ranog historicizma

Franjo Klein je bio hrvatski graditelj i projektant, a uz Janka Nikolu Grahora osnivač je gradskog poduzeća Grahor&Klein. Rođen je u Beču 17. listopada...