Povijesno otvaranje Knjižnice grada Zagreba

Knjižnice su oduvijek bile mjesta na kojima su se vrednovala nova znanja i informacije. Već od srednjeg vijeka pojedini vladari, ali i gradovi težili su kroz veličinu gradskih knjižnica pokazati svoju vrijednost.

Knjižnice grada Zagreba 7. prosinca slave svoj dan, kada su 1907. godine utemeljeni Gradska knjižnica, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba, a sve na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“.

U Zagrebu je 1838. godine osnovana Ilirska čitaonica na poticaj grofa Janka Draškovića, koji je bio i njezin prvi predsjednik. Iz zagrebačke ilirske čitaonice razvila se Matica ilirska 1842. godine radi razvijanja nacionalne svijesti, kulturnog prosvjećivanja i brige za društveni razvoj.

Kamenita vrata

Družba Braće Hrvatskoga Zmaja zaslužna je što početkom 20. stoljeća nije došlo do rušenja Kamenitih vrata, kao posljedice tadašnjeg plana i vizije razvoja grada. Družba je zaslužna što se u kulu iznad vrata smjestila Gradska knjižnica, kao prva javna knjižnica u gradu Zagrebu. Na današnji dan 1907. uz blagoslov Gradskog poglavarstva pod ravnanjem Milana Amruša svečano je otvorena Gradska knjižnica zajedno s Muzejom grada Zagreba i gradskim arhivom. Prvi ravnatelj knjižnice bio je dr. Velimir Deželić, koji je sastavio i prva pravila knjižnice. Unutar prve godine rada, knjižnica je prikupila oko 14 000 knjiga i 45 000 posjetitelja. U čitaonici knjižnice od samog su se početka održavala razna stručna i znanstvena predavanja i glazbene priredbe. Organiziranjem javnih događanja u sklopu knjižnice prepoznaje se velika važnost knjižnice za kulturni razvoj Zagreba i njegovih građana.

Muzej grada Zagreba

Nabavna politika knjižnice inzistirala je da se dobavljaju hrvatske knjige i časopisi, a broj korisnika i posuđenih knjiga rastao je iz godine u godinu. S početkom Prvog svjetskog rata ponestaje sredstva za rad knjižnice, smanjuju se donacije, a knjižnica jedno vrijeme nije ni radila. Po završetku rata, pojavljuje se problem neadekvatnog prostora, promet opada, a brojčano stanje fonda stagnira. Prema odluci Gradskog vijeća 1935. godine, brigu o Gradskoj knjižnici preuzima Grad i time ona postaje gradska institucija. Grad osigurava sredstva za rad i stručno osoblje. Godine 1937. knjižnica je preseljena u prizemlje Novinarskog doma, koji postaje privremeni dom do 1994. godine, kada je knjižnica preseljena na današnju lokaciju (Starčevićev trg) pod ravnanjem Anke Katić.

Starčevićev trg

Današnja lokacija Gradske knjižnice sa svojim prostorom od 2160 m2 i fondom od 434516 svezaka knjiga pokazala se kao neadekvatan prostor glavne knjižnice u gradu Zagrebu. Godine 2013. izgradnja nove Gradske knjižnice ušla je u novi Strateški plan Grada Zagreba do 2020. godine. Kvalitetnije pružanje usluga korisnicima, čuvanje vrijedne i rijetke građe, osmišljavanje i izvođenje novih programa za korisnike, zahtijeva veći prostor i kvalitetniji smještaj, te se svakako nadam da će se plan izgradnje nove gradske knjižnice provesti u djelo na radost i ponos svih čitatelja u gradu Zagrebu i šire.

Druge objave

Drveni neboder – izgrađen 1956.-1958. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera

Poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada...

Festival Cest is d’Best vraća umjetnost i veselje na zagrebačke ulice

Zagreb početkom lipnja ponovo postaje velika otvorena pozornica –...

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su...

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava –...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja sagrađena je 1795.-1800. godine na mjestu gotičke župne crkve, osnovane 1374. godine. Gradnja crkve pripisana...