Knjižnice su oduvijek bile mjesta na kojima su se vrednovala nova znanja i informacije. Već od srednjeg vijeka pojedini vladari, ali i gradovi težili su kroz veličinu gradskih knjižnica pokazati svoju vrijednost.
Knjižnice grada Zagreba 7. prosinca slave svoj dan, kada su 1907. godine utemeljeni Gradska knjižnica, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba, a sve na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“.
U Zagrebu je 1838. godine osnovana Ilirska čitaonica na poticaj grofa Janka Draškovića, koji je bio i njezin prvi predsjednik. Iz zagrebačke ilirske čitaonice razvila se Matica ilirska 1842. godine radi razvijanja nacionalne svijesti, kulturnog prosvjećivanja i brige za društveni razvoj.
Družba Braće Hrvatskoga Zmaja zaslužna je što početkom 20. stoljeća nije došlo do rušenja Kamenitih vrata, kao posljedice tadašnjeg plana i vizije razvoja grada. Družba je zaslužna što se u kulu iznad vrata smjestila Gradska knjižnica, kao prva javna knjižnica u gradu Zagrebu. Na današnji dan 1907. uz blagoslov Gradskog poglavarstva pod ravnanjem Milana Amruša svečano je otvorena Gradska knjižnica zajedno s Muzejom grada Zagreba i gradskim arhivom. Prvi ravnatelj knjižnice bio je dr. Velimir Deželić, koji je sastavio i prva pravila knjižnice. Unutar prve godine rada, knjižnica je prikupila oko 14 000 knjiga i 45 000 posjetitelja. U čitaonici knjižnice od samog su se početka održavala razna stručna i znanstvena predavanja i glazbene priredbe. Organiziranjem javnih događanja u sklopu knjižnice prepoznaje se velika važnost knjižnice za kulturni razvoj Zagreba i njegovih građana.
Nabavna politika knjižnice inzistirala je da se dobavljaju hrvatske knjige i časopisi, a broj korisnika i posuđenih knjiga rastao je iz godine u godinu. S početkom Prvog svjetskog rata ponestaje sredstva za rad knjižnice, smanjuju se donacije, a knjižnica jedno vrijeme nije ni radila. Po završetku rata, pojavljuje se problem neadekvatnog prostora, promet opada, a brojčano stanje fonda stagnira. Prema odluci Gradskog vijeća 1935. godine, brigu o Gradskoj knjižnici preuzima Grad i time ona postaje gradska institucija. Grad osigurava sredstva za rad i stručno osoblje. Godine 1937. knjižnica je preseljena u prizemlje Novinarskog doma, koji postaje privremeni dom do 1994. godine, kada je knjižnica preseljena na današnju lokaciju (Starčevićev trg) pod ravnanjem Anke Katić.
Današnja lokacija Gradske knjižnice sa svojim prostorom od 2160 m2 i fondom od 434516 svezaka knjiga pokazala se kao neadekvatan prostor glavne knjižnice u gradu Zagrebu. Godine 2013. izgradnja nove Gradske knjižnice ušla je u novi Strateški plan Grada Zagreba do 2020. godine. Kvalitetnije pružanje usluga korisnicima, čuvanje vrijedne i rijetke građe, osmišljavanje i izvođenje novih programa za korisnike, zahtijeva veći prostor i kvalitetniji smještaj, te se svakako nadam da će se plan izgradnje nove gradske knjižnice provesti u djelo na radost i ponos svih čitatelja u gradu Zagrebu i šire.
