Za zagrebačku su povijest posebno bitne dvije godine – 1242. godine kada je izdana Zlatna bula i osnutak biskupije 1094. godine. Osnutkom biskupije jača politička uloge crkve, pa tako i političko značenje i ostale prednosti srednjovjekovnog Zagreba u odnosu na ostale hrvatske gradove. Zagrebački su biskupi igrali značajnu političku ulogu te su utjecali i na javne poslove na budimskom dvoru.
Zagreb je bio sjedište banova i župana zagrebačke županije, a povremeno i hercega – kraljeva zamjenika u Hrvatskoj, a u ovom srednjovjekovnom gradu svoju je palaču od 1335. godine imao i kralj. Kralj Matijaš Korvin je često dolazio u Zagreb gdje je boravio u kraljevskoj palači, a za vrijeme saborovanja 1481. godine, na Gradecu je proveo čak tri mjeseca.
U Zagrebu, točnije na Gradecu ili na Kaptolu u biskupskoj rezidenciji, održavali su se slavonski sabori pod predsjedanjem bana, hercega ili samog kralja, a prvi poznati sabor održao se 1273. godine – tridesetak godina od proglašenja Gradeca slobodnim kraljevskim gradom. Sabor je unio nekoliko promjena u srednjovjekovni Gradec, a uglavnom su bila pitanja o upravljanju državom.
Na zasjedanju sabora 1278. godine, pod predsjedanjem bana Nikole, službenicima grada se potvrđuju sva njihova prava i privilegije, no jedan od najvažnijih sabora bio je onaj 1481. godine koji je trajao nešto više od mjesec dana, a održao se pod otvorenim nebom u blizini grada. Taj je sabor sazvao kralj Matijaš Korvin, a uz njega su prisustvovali i kraljevski dvorski sudac, prisežnici, niže plemstvo i velikaši, a svrha je bila da se održi kraljevski sud.
U sklopu sabora, održalo se i suđenje. Naime, zbog nasilja izvršena nad nižim plemstvom i ostalim slobodnim građanima, optuženi su brojni velikaši u Hrvatskoj, poput Zrinskih i Frankopana, ali i zagrebački biskup Osvald Thuz. Osuda je bila smrt i gubitak svih posjeda, a njome je kralj htio stati na kraj bezakonju i riješiti se samovolje feudalaca. Većina osuđenih nije prisustvovalo saboru, no kada su čuli za presudu, svi su otišli kralju moliti ga za oprost, što on i čini. Za oprost su morali dopustiti da im nametne novu daću, tako da je zagrebački sabor 1481. godine novim novčanim nametima zapravo samo omogućio bezakonje jer mnogi nisu mogli podnijeti izvršavanje novih nameta.
U srednjovjekovnom Zagrebu održavale su se i županijske skupštine, te se sastajao županijski sudbeni stol, kao i banski sud – najviše sudište u Hrvatskoj i Slavoniji, a na Gradecu, točnije na današnjem Trgu sv. Marka, nalazila se do 1384. godine kovnica srebrnog novca.