Tehnički muzej Nikola Tesla, smješten na Savskoj ulici u blizini Ciboninog tornja, jedan je od najpoznatijih zagrebačkih muzeja. Nalazi se u konstrukcijsko-inovativnoj drvenoj zgradi sagrađenoj 1950-ih godina, a sadrži brojna dostignuća znanosti i tehnike. Posjetitelji mogu putovati od rudnika do zvijezda.
U muzeju su izloženi konjski tramvaji, početak razvoja astronautike, svemirske letjelice, a posjetitelji mogu sudjelovati i u nekim od eksperimenata slavnoga Nikole Tesle.
Nastavljamo Savskom do križanja s Vukovarskom avenijom. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do izvanredno stvaralačkog i plodnog razdoblja hrvatske arhitekture. Tada nastaje programski smišljena avenija velikih stambenih zgrada i državnih institucija, danas poznata kao Avenija grada Vukovara. Tada su se hrvatski arhitekti, pod utjecajem Europe, oduprli diktatu soc-realizma i grade se zgrade za kvalitetno stanovanje.
Kod Ulice hrvatske bratske zajednice izgrađena je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, a u nastavku te iste ulice, 1990-ih godina izgrađena je nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Na kratko ćemo preći Savu gdje nas očekuje Muzej suvremene umjetnosti. Publici je izložen stalni postav inozemne i domaće kolekcije suvremene umjetnosti od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. U zgradi na gotovo 15.000 kvadratnih metara, Zagrepčani i turisti mogu se upoznati s originalnim djelima u formi skulptura, slikarstva, fotografije, filma, videa, instalacija ili performansa hrvatskih i inozemnih umjetnika.
Još smo s južne strane, točnije na Bundeku. Bundek se rasprostire na 35 hektara zelenila i prirode, a odlično je mjesto za mnoge stanovnike Novog Zagreba gdje mogu prošetati ili krekreirati se daleko od betona. Park je posebno prikladan i za djecu jer ima uređena igrališta za različite uzraste.
Kad smo već prešli rijeku Savu, mogli bi malo zastati na njoj. Sava je, ukupnom duljinom od 940 kilometara, jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj. Izvire u Sloveniji a utječe u Dunav.
Sava je imala veliku ulogu u nastanku i razvoju Zagreba. Grad se u početku razvio na sjevernoj obali rijeke, a nakon Drugog svjetskog rata započeo je s širenjem na južnu obalu, gdje nastaje danas nam poznati Novi Zagreb.
Sava je u prošlosti čuvaja Zagreb od neprijatelja, ali je i prijetila poplavama od kojih je najpoznatija ona poplava 1964. godine kada je poplavila dobar dio grada.
Nakon Bundeka i Save, još ćemo malo o zelenilu, točnije, o jednom od najzelenijih dijelova Zagreba. Jarun se nalazi južno od središta grada, a mnogi ga oslovljavaju kao zagrebačko more. Sastoji se od Velikog i Malog jezera koja su nastala iskopavanjem šljunka iz rukavca rijeke Save nakon katastrofalne poplave 1964. godine.
Jezera se uređuju osamdesetih godina 20. stoljeća za potrebe održavanja Univerzijade 1987. godine. Tada je uređena regatna taza, tereni za timske sportove i biciklistička staza, što Jarun čine najvećim sportsko-rekreacijskim centrom u Zagrebu.
Šljunčane plaže za vrijeme ljetnih mjeseci pune su kupača, a jezera imaju i otoke: Otok Univerzijade, Otok Trešnjevka, Otok hrvatske mladeži, Otok veslača, Otok divljine i Otok ljubavi.
S južnog dijela grada letimo preko centra sve do groblja Mirogoj. Prije nastanka tog groblja, krajem 19. stoljeća Zagreb je imao njih 10. Monumentalne arkade, paviljoni i kupole djelo su arhitekta Hermanna Bollea, po kome je i nazvana obližnja avenija.
Na tom su groblju pokopani pripadnici različitih konfesija, a prvi pogreb, učitelja mačevanja Miroslava Singera, bio je 1876. godine. Za Mirogoj se kaže da je jedno od najljepših groblja u Europi, ali ujedno i predivan park i umjetnička galerija na otvorenom.
Za kraj ćemo se dotaknuti dva zelena zagrebačka bisera. Idemo do istočnog dijela grada gdje nas dočekuje park Maksimir. Maksimir je prvo javno šetalište u jugoistočnoj Europi, otvoreno 1794. godine. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec dao je preurediti hrastovu šumu, okruženu livadama i potocima, u perivoj. Po svom utemeljitelju, perivoj je nazvan Maksimilijanovim mirom ili – Maksimirom.
Park je do danas ostao oaza zelenog mira i mjesto odmora i rekreacije. U jednom dijelu parka, u prvoj polovici 20. stoljeća, otvoren je zoološki vrt, a najpoznatiji simboli cijelog Maksimira su Vidikovac, jezera, Paviljon jeka i promenda koja vodi od glavnog ulaza do Vidikovca.
Za kraj naše duge šetnje poznatim zagrebačkim ulicama i trgovima, idemo do najudaljenijeg simbola grada Zagreba – Medvednice. Medvednica, koju mnogi zovu njezinim vrhom, Sljemenom, smještena je sjeverno od Zagreba, a najuočljivija su dva elementa – Sljemenski TV toranj i Medvedgrad.
Medvednica je omiljeno vikend izletište mnogim Zagrepčanima i Zagrebpčankama, zbog čega se gore nalazi više planinarskih domova do kojih vodi Sljemenska cesta, dok neki radije biraju skrovite šumske puteve.
Sve je to divno i krasno, no nama uvijek zastane dah od prekrasnih panorama Zagreba koje se mogu vidjeti s više lokacija na Medvednici.
