17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.
U pogledu gospodarskog života u Zagrebu u 18. stoljeću, istaknuto mjesto pripadalo je obrtničkoj proizvodnji. U odnosu na prijašnja stoljeća, nije bilo velikih primjena, ali je obrt i dalje dobro napredovao, pogotovo pojavom novih obrtnih zanimanja. U 18. stoljeću stigli su neki novi obrti, dok su neki stari nestali uglavnom zbog smanjene potrebe za tim proizvodima.
U Zagrebu neki stari obrti nestaju, a novi se pojavljuju, pa su se tako pojavili specijalizirani obrti koji su imali određenu struku, za razliku od većine dotadašnjih obrta koji su imali široki spektar zanata.
Među novim obrtima koji nastaju u Zagrebu su urari i puškari. Urarski obrt se u Zagrebu u periodu 18. stoljeća osobito razvio, pogotovo kada uzmemo u obzir da je u 17. stoljeću u Zagrebu postojao samo jedan urar obrtnik.
Tijekom 18. stoljeća u Zagrebu djeluje više urara obrtnika, pa tako tu susrećemo urarske struke sljedećih obrtnika: Ignacije Raiff (1734.), Antun Failer (1773.), Benedikt Schwabenbauer (1777.), Petar Frolich, Tomo Leuthner, Antun Geisler i Matija Onitsch. U svojoj su ponudi imali zidne i stolne satove, dok se za Benedikta Schwabenbauera, inače podrijetlom Bavarca, u zapisima spominje da se bavio džepnim satovima.
Obrtnici urari su uglavnom, kao što se može vidjeti iz njihovih imena, bili doseljenici koji su se oženili u Zagrebu, naselili i tako postali Zagrepčani.
Tadašnji proizvođači satova imali su jednostavnu ideju: kreirati satove da u tehničkom i estetskom pogledu budu što bolji i što ljepši. Osim što su pokazivali sate i minute, neki su bili napredniji pa su tako pokazivali čak i dane, tjedne i mjesece.