Ne brinite, to što smo preskočili ponedjeljak, ne znači da smo zaboravili novi tjedni pregled datuma koji nam slijede!
20.3.
Na današnji dan 1888. godine u selu Siverić kraj Drniša rodio se Krsto Odak, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Školovao se i postao svećenik, no napustio je svoje zvanje 1919. godine i odlazi na studij glazbe u Prag u klasu uglednog češkog skladatelja Vítězslava Nováka. Nakon povratka u Hrvatsku predavao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1922. – 1961.), a skladao je opsežan opus s više od 200 djela za različite izvoditeljske sastave (najpoznatija mu je opera „Dorica pleše“.)
Za svoje glazbene uspjehe dobio je ulicu u zagrebačkom naselju Prečko.
21.3.
Na današnji dan (prvi dan proljeća) 1913. godine u Lukovdolu (Gorski kotar) rodio se Ivan Goran Kovačić, hrvatski književnik i publicist. Uz mnogobrojna objavljena djela najpoznatiji ostaje po svojoj antiratnoj poemi „Jama“.
Zanimljivo je da je svoje drugo ime uzeo 1935. godine kao znak pripadnosti svom zavičaju.
Grad Zagreb mu se odužio imenovanjem ulice na Tuškancu, kao i nazivom Osnovne škole na Šalati. Vojin Bakić je 1946. godine izradio spomenik u čast I. G. Kovačića, koji je izložen na sjevernom dijelu parka Ribnjak i predstavlja glavu znamenitog pisca.
(Zanimljivost: O Ivanu Goranu Kovačiću je godine 1979. godine je snimljen istoimeni film, gdje je njegov lik tumačio Rade Šerbedžija. Dvije godine kasnije je u TV-seriji Nepokoreni grad jedna epizoda bila posvećena njegovom i Nazorovom bijegu iz Zagreba; u njoj je Ivana Gorana Kovačića tumačio pjesnik Enes Kišević.)
22.3.
Na današnji dan 1885. godine Josip Račić (Horvati pokraj Zagreba), hrvatski slikar. Školovanje provodi u zagrebu, Beču i Münchenu, gdje suradnjom sa Miroslavom Kraljevićem, Vladimirom Becićem i Oskarom Hermanom čini zasebnu grupu nazvanu “Die kroatische Schule” (Minhenski krug). Zagreb se velikom umjetniku odužio imenovanjem osnovne škole na Srednjacima njegovim imenom, kao i Sesvete ulicom.
Na današnji dan 1970. godine u Salzburgu rođena je Vlatka Pokos, hrvatska pjevačica i voditeljica. U svojoj pjevačkoj karijeri ostaje najpoznatija kao članica popularne grupe „Srebrna Krila“ (1989. – 1994.), s kojom je u dvoranama u Hrvatskoj i na turnejama u SAD-u, Kanadi, Australiji i diljem Europe. Najveći hit je bio vezan “Na modrom nebu iznad Zagreba”.
23.3.
Na današnji dan kralj Ferdinand I. Habsburški u Beču imenuje Josipa Jelačića hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje ga u čin generalmajora i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske. Ne treba niti posebno naglasiti da se najveći i glavni zagrebački trg naziva po banu Josipu Jelačiću.
Na današnji dan u Zagrebu se rodio Davorin Bogović, hrvatski rock pjevač. 1976. godine zajedno sa Srećkom Šćepovićem, Zoranom Cvetkovićem i Ninoslavom Hrastekom u Dubravi osniva svoj prvi rock-sastav pod imenom ‘Ciferšlus’. 1977. godine Cvetković u sastav banda dovodi gitarista Jasenka Houru. Tada dolazi do promjena u bandu i osnivaju novu skupinu kojoj daju ime Prljavo kazalište. Nakon burnog razdoblja definitivno napušta Prljavo kazalište 1985. godine, no surađuje sa bivšim bandom 1990. godine na albumu „Devedeseta“. Osnivač je banda „Davorin i Bogovići“, koji 1998. godine izdaje album „Sretno dijete“. Zajedno sa svojim bratićem Damirom Šabanom napravio je kazališnu predstavu Gustl salon, koju su premijerno izveli 1997. godine. Bogović je autor glazbe, a u predstavi glumi glazbenika, svira harmoniku, gitaru, blok flautu i mali bubanj. Imali su brojne nastupe po europskim gradovima i odnijeli su pobjedu na dva festivala.
Na današnji dan 1970. godine u Zagrebu je umro Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj.
Grad Zagreb mu se za izniman umjetnički doprinos odužio imenovanjem ulice u Folnegovićevom naselju.
Od 1993. godine kada je utemeljena Nagrada Tito Strozzi dodjeljuje se za najbolje pojedinačno ostvarenje u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u protekloj sezoni. Nagradu dodjeljuje Kazališni odbor i to na dan Drame HNK, 24. studenoga.
24.3.
Na današnji dan 1868. godine u Zagrebu se rodio Stjepan Miletić, hrvatski kazališni intendant, redatelj, kritičar i književnik. Studirao je filozofiju u Beču a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici.
Preuzevši upravu HNK u Zagrebu 11. veljače 1894. godine proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni na mjestu intendanta HNK preselio je 14. listopada 1895. godine kazalište u novu zgradu. Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta, te se s pravom smatra utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama. Autor je nekoliko drama i libreta. Bio je starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je poklonio spomenik Petru Preradoviću. Njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije, te vrsni snimatelj koji je režirao prvi hrvatski zvučni film „Lisinski“.
25.3.
Na današnji dan 1964. godine otvorilo je svoja vrata Satiričko kazalište „Jazavac“ počelo s radom u Medulićevoj 2, u kavani Medulić, kao kabaret u kavani, gdje se poslije programa servira večera. nakon nekon vremena pelaze u prostore „Varijetea“ u Ilici. Danas je to poznato kao Satiričko kazalište “Kerempuh” na poznatoj lokaciju bivšeg kino ‘Apolo’ (od 1982. godine).
Na današnji dan 1958. godine u selu Jakšincu kraj Gornje Stubice rodio se Rudolf Perešin, jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posthumno je odlikovan činom stožernog brigadira. Prvi prebjeg iz vojnog zrakoplovstva bivše države u redove hrvatske vojske (25. listopada 1991.), koji se kasnije istaknuo u obrani Zagreba i Republike Hrvatske.
Za svoje zasluge njegovim imenom je nazvana Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici od 25. ožujka 1998. godine, kao i Središte za obuku HRZ i PZO “Rudolf Perešin” u vojarni Zemunik.
26.3.
Na današnji dan 1756. godine Marija Terezija donosi Naredbu o prestanku progona vještica koja se odnosila i na područje grada Zagreba.
Zanimljivo je za spomenuti da je na području Zagreba (Griču) bilo 326 uhvaćenih i pritvorenih žena, a od toga ih je 106 optuženo dok je na crkvenom Kaptolu je bilo 26 pritvorenih, a od toga 12 optuženih. Nakon uhićenja „zagrebačke vještice“ su bile zatočene i mučene u kuli Kamenitih vrata, a nakon osude izvršenje smrtne kazne (najčešće spaljivanjem) bi se provodilo na području Zvezdišća (danas prostor kina“Tuškanac“).
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.