Dragi naši čitatelji! Danas vam naš glavni i odgovorni specijalist za povijest, Vedran Danko, donosi nekoliko zanimljivih poveznica s aktualnim tjednom (27.02.-05.03). Što se dogodilo na koji datum, možete pročitati u nastavku.
27.02.
Na današnji dan 1982. godine otvoren je stakleni dio Hotela Dubrovnik u Gajevoj ulici u Zagrebu. Projekt izgradnje staklenog dijela djelo je arhitekata Ines i Nikole Filipović.
Hotel je izgrađen 1929. godine na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza, u kojoj se, uz ostalo, nalazila omiljena zagrebačka Velika kavana. Hotel je podignut prema projektima arhitekata Dionisa Sunka i Rudolfa Jungmanna. Nakon osnivanja je bio poznat pod imenom Hotel Milinov, prema investitoru izgradnje i svojem prvom vlasniku, trgovcu suknom Svetozaru Milinovu.
28.02.
Na današnji dan 1896. godine u Zagrebu je umro dr. Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i književnik. Zbog svojeg političkog djelovanja još za života nazvan je Ocem Domovine.
Pokopan je na groblju, uz crkvu sv. Mirka u Šestinama. Njegov kip unatoč Starčevićevoj želji da mu se ne podiže spomenik, izradio je kipar Ivan Rendić, a postavljen je 1903. godine. Jedna od poznatijih zgrada u Zagrebu naziva se Starčevićev dom (danas glavna Gradska knjižnica). Trg koji nosi Starčevićevo ime nalazi se na površini kraj Željezničkog kolodvora, hotela Esplanade te Trga kralja Tomislava, dio je Lenucijeve potkove.
01.03.
1. ožujka 1875. godine u Skalinskoj 7 otvorena je prva pučka kuhinja u Zagrebu. Kuhinju je otvorilo “Društvo čovječnosti” (prva dobrotvorna organizacija u Zagrebu osnovana 1823. godine).
Kuhinju je Društvo otvorilo kako bi pomogli sugrađanima koji su bili toliko siromašni da nisu imali za jelo. Donacijama se kupovale namirnice za obroke.
Na današnji dan 1934. godine u Zagrebu je umro Vjekoslav Heinzel, zagrebački arhitekt i gradonačelnik (mandat 1920. – 1928.).
U njegovom mandatu nastaju naselja Pešćenica, Volovčica, Pongračevo, Rebro, Martinovka i Sigečica. Također započinje mnogobrojnih projekata: gradnja tržnice Dolac, gradska kupališta na Kvatriću i Nazorovoj, klaonica u ulici koja nosi njegovo ime, prvi zagrebački aerodrom na Borongaju. Otvoren je ZOO, hotel Esplanade, te je proradila radio stanica Zagreb.
Kao arhitekt projektirao je zgrade u Palmotićevoj (26 i 53), u Gundulićevoj (45a), Jurišićevoj (7), Svačićev tg (15 i 16).
Svojim projetkima izgradnje jako je kreditno zadužio Zagreb (zato ga se naziva i najrastrošnijim zagrebačkim gradonačelnikom do najnovijeg vremena), no kada su ga pitali ko će to platil rekao je: „neko već bu, bar bude nekaj ostalo Zagrebu i Zagrepčanima.“
Uveo je pojam „Bijeli Zagreb grad.“
Zanimljivost je da je pobjedio na prvoj automobilističkoj utrci Zagreb – Varaždin 8. rujna 1912. godine koja je počinjala i završavala u Zagrebu.
02.03.
Na današnji dan 1873. godine rodila se Marija Jurić Zagorka, najzagrebačkija spisateljica, novinarka i borac za ženska prava.
Autorica je općepoznatih knjiga “Grička vještica”, “Gordana”, “Kći Lotrščaka”, “Kamen na cesti”, “Kneginja iz Petrinjska ulice” i mnoge druge knjige. (neću previše o njoj, a na sam datum bi dobrodošao moj tekst o njoj, uvod u ovoj najavi).
Od 1990. godine Tkalčićevu ulicu krasi Zagorkin spomenik Nenada Gračana.
Na današnji dan 1961. godine osnovan je KHL Medveščak Zagreb. Danas se u potpunosti udomaćio naziv „Medvjedi“. Tadašnji dom Medvjeda bilo je otvoreno klizalište na Šalati. 1972. godine sele se u novoizgrađenu Ledenu dvoranu Doma sportova. Medvjedi su osvajači jugoslavenskog hokejaškog prvenstva 3 puta, 4 puta osvajači kupa tadašnje države, te 19 puta osvajači hrvatskog prvenstva. Četiri godine su sudionici EBEL-a, a zatim počinju nastupati u Kontinentalnog hokejaškoj ligi.
1972. godine rodio se Rene Bitorajac (hrvatski glumac i voditelj), a 1973. godine Matija Dedić (hrvatski jazz glazbenik i skladatelj).
2008. godine dva brata blizanca Aleksandar i Stefan Cikota su istražujući orbitu kraj planeta mars iz zvjezdarnice La Sagra u Španjolskoj otkrili asteroid 187700 te ga nazvali po njihovom rodnom i glavnom gradu Hrvatske.
04.03.
Na današnji dan utemeljena je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a djeluje kao najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Utemeljitelj HAZU je Josip Juraj Strossmayer.
Glavne zadaće Akademije utvrđene su u članku 3. Zakona o HAZU, i to kako slijedi: Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu; objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva; daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.
05.03.
1908. godine osnovana je Osnovna škola „Pantovčak“ u vrijeme gradonačelnika dr. Milana Amruša kao jedna od modernijih škola u tadašnjoj državi. Započela je kao četverorazredna i takova je ostala sve do 1953. godine kada prelazi u osmorazrednu. Nastava se održavala tijekom svih godina pa i u vrijeme I. i II. svjetskog rata. U vrijeme II. svjetskog rata nastava nije bila prekidana već se održavala po privatnim kućama, jer je školska zgrada korištena u vojne svrhe.
Kako je stara škola prostorom bila premalena, 1950. godine počinje izgradnja nove škole koja je otvorena 1954. godine. Projektirao ju je poznati arhitekt Antun Ulrich koji je djelovao prije i poslije II. svjetskog rata.
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.