Kulturna dobra smještena u ulici koja spaja Draškovićevu i Trg bana Josipa Jelačića

Jurišićeva ulica spaja Draškovićevu ulicu sa središnjim zagrebačkim trgom koji nosi ime po banu Josipu Jelačiću, a u ovom članku ćemo vas pobliže upoznati sa zaštićenim kulturnim dobrima smještenim u ovoj zagrebačkoj ulici.

Kuća Feller-Stern na spoju Trga bana Josipa Jelačića i Jurišićeve ulice

Uglovna stambeno-poslovna peterokatnica nastala 1928. godine nadogradnjom četverokatnice sagrađene 1904-05. godine prema projektu V. Bastla (Hönigsberg i Deutsch).

Prvotna pročelja s bogatom secesijskom ornamentikom preoblikovana su i modernizirana 1927-28. godine prema skici berlinskog arhitekta Petera Behrensa.

Kuća Feller-Stern prvo je djelo internacionalnog stila u Zagrebu i kao autorsko djelo istaknutog pionira moderne 20. stoljeća, zauzima značajno mjesto u topografiji međuratne europske arhitekture.

Palača Stern u Jurišićevoj ulici izgrađena 1906. godine za Sigmunda Sterna

U Jurišićevoj ulici, u blizini Trga bana Josipa Jelačića, nalazi se palača Stern koja je izgrađena 1906. godine za Sigmunda Sterna, vlasnika zagrebačke kožare i ravnatelja Eskomptne banke.

Ovu najamnu zgradu s vlasničkim stanom i dućanima, u prizemlju, projektirao je renomirani arhitektonski atelijer Fellner i Helmer, kojima je ovo jedina izvedena najamna zgrada u Zagrebu.

Koncept je rađen prema obrascu i mjerilu bečkih palača, a po arhitektonskim karakteristikama i tipu s unutarnjim dvorištem predstavlja osebujan primjer izgradnje u bloku.

Zgrada Hrvatske poštanske banke na spoju dviju ulica – Jurišićeve i Petrinjske

Poslovna ugaona ugrađena trokatnica s mezaninom i mansardnim potkrovljem, danas zgrada Hrvatske poštanske banke, izgrađena je 1912-14. godine kao poslovno-stambena palača Srpske banke D.D. Autor projekta je Aladar Baranyai (Atelier Benedik i Baranyai).

Svojom visokom kvalitetom prostornog rješenja uz primjenu suvremene konstrukcije, visokom razinom oblikovanja i izvedbe, te visokim stupanjem očuvanosti, jedan od najvrednijih primjera gradnje javne i mješovite namjene postsecesijske epohe.

Zgrada hrvatske podružnice Wiener Bankverein na križanju Jurišićeve i Palmotićeve

Zgrada hrvatske podružnice Wiener Bankverein izgrađena je 1921-23. godine. Projekt za izgradnju podružnice u Zagrebu za Wiener Bankverein 1921. godine izradili su bečki arhitekti specijalizirani za izgradnju bankarskih zgrada, Ernst Gotthilf i Alexander Neumann.

Na temelju izvedbenih projekata arhitekta Janka Holjca iz 1921. i 1923. godine radove izvodi građevno poduzeće „Janko Holjac i drugovi“.

Vanjski izgled građevine, kao i bogata unutarnja oprema i dekoracija do danas gotovo u potpunosti očuvanog interijera, dio su totaldizajna art-deco izričaja kojim se ispunjavaju tadašnji najnoviji zahtjevi bankovnih prostorija za praktičnošću i funkcionalnošću, istovremeno ističući reprezentativnost i monumentalnost moderne bankarske palače.

Kuća u Jurišićevoj izgrađena za investitore Alberta i Wilima Deutscha

Kuća u Jurišićevoj 24, ugrađena dvokatna najamna kuća, izgradilo je 1902. godine arhitektonsko poduzeće Honigsberg i Deutsch za investitore Alberta i Wilima Deutscha.

Arhitekt Vladimir Baranyai je 1924. godine rekonstruirao kuću potpuno izmijenivši prvobitni izgled pročelja, ali istovremenom i redizajnirajući unutarnje prostore.

U dvorišnom krilu bile su gospodarske prostorije i sobe za “služinčad”, a u uličnom traktu stambene prostorije, organizirane oko centralno smještenog hala.

Zgrada se odlikuje arhitektonskom vrijednošću.

Kuća Greiner – Waronig iz 1906.-07. godine u Jurišićevoj ulici na broju 26

U Jurišićevoj ulici, na kućnom broju 26, nalazi se ugrađena, najamna, trokatna izgrada izgrađena 1906.-07. godine – kuća Greiner – Waronig.

U svojstvu investitora, projektanata i izvođača, pojavljuje se građevno poduzeće Greiner i Waronig, po kome je ova građevina i dobila ime.

Usprkos težnji za maksimalnim iskorištavanjem prostora, stanovi kvalitetom zadovoljavaju standarde stambene izgradnje tog vremena. Stambeno-poslovna zgrada, kao kvalitetan primjer izgradnje u stilu secesije, posjeduje izrazitu arhitektonsku vrijednost.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

102 dana zabave na Strossmayerovom šetalištu – zagrebački Strossmartre

Više od sto dana vesele zabave i ove godine očekuje nas na Strossmayerovu šetalištu, zagrebačkom Strossmartreu. Strossmayerovo šetalište, jedno je od najljepših i najromantičnijih zagrebačkih...

Prvi u nizu: Mini operni spektakl HNK-a na Zrinjevcu u izvedbi solista Opere

Danas je započeo serijal mini koncerata HNK u vašem kvartu u sklopu kojih će zagrebački HNK obilaziti kvartove i omogućiti građanima da sa svojih...

Kuća u Tkalči čiji su vlasnici bili postolari iz obitelji Plemenitaš i Gorenc

Ugrađena jednokrilna jednokatnica s prizemnim dijelom prema Kožarskoj građena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Plemenitaš i...