Izložba opusa američkog kipara Alexandera Caldera u Umjetničkom paviljonu

Izložba opusa američkog kipara Alexandera Caldera u Umjetničkom paviljonu održava se od 26. rujna ove do 5. siječnja sljedeće godine u sklopu ciklusa Najveći kipari 20. stoljeća. Ciklus je započeo 2014. godine izložbom Joana Miroa, nastavljen je retrospektivnom izložbom francuskog kipara Augustea Rodina te potom izložbom švicarskog kipara Alberta Giacomettija.

Calderov opus usmjeren je na kinetičku umjetnost, odnosno na oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetike umjetničkog objekta. Calder, koji je živio od 1898. do 1976. godine, potječe iz obitelji slavnih kipara pa je prve poduke dobio od djeda i oca. Školovanje je nastavio kroz privatne poduke iz slikarstva, a onda studijem umjetnosti u New Yorku, ali i studijem inženjerstva, što je kombinacija znanja važna za njegovo kasnije umjetničko djelovanje. U dvadesetim godinama prošloga stoljeća izrađuje prve skulpture od drva, a 1927. nastaju i njegove prve pokretne igračke. U kasnim dvadesetim godinama počinje stvarati i prve žičane figure, koje su dominirale ranim razdobljem njegova stvaralaštva. U ranim tridesetim godinama Calder u Parizu upoznaje Mondriana, Miróa, Arpa i Duchampa te se pridružuje grupi Apstrakcija-kreacija i počinje raditi na svojim mobilima, skulpturama koje se pokreću mehanički. Uskoro nastaju i njegove statične monumentalne apstraktne konstrukcije koje je nazvao stabilima. Calderovi stabili vrlo su važan dio povijesti kinetizma i moderne umjetnosti s obzirom na to da označavaju raskidanje veza između kinetizma i mehanički pokretanih djela.

Izložba u Umjetničkom paviljonu fokusira se upravo na dio kiparove karijere po kojem je globalno prepoznatljiv. U toj se fazi posvetio mobilima, pažljivo uravnoteženim konstrukcijama koje se gibaju pod utjecajem strujanja zraka, kao i apstraktnim konstrukcijama stabilima.

Calderovi mobili i stabili 1952. nagrađeni su i na Bijenalu u Veneciji, a danas se mogu vidjeti u najpoznatijim svjetskim i europskim muzejima kao i na javnim površinama diljem svijeta.

Uz skulpture izložba će obuhvatiti i slikarski dio Calderova opusa, koji je najčešće usko povezan sa skulpturalnim. Bit će izloženo pedesetak slika. Za ovu su izložbu skulpture i slike posudili najznačajniji europski muzeji.

Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe koja predstavlja opus toga globalno važnog umjetnika.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Ceste koje Carstvo znače II – Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Arheološki muzej u Zagrebu i Turistička zajednica Splitsko - dalmatinske županije vas pozivaju na otvorenje izložbe "Ceste koje Carstvo znače II - Rimskim cestama...

Istaknuto ostvarenje zagrebačke arhitekture 1920-ih godina

Palača Josipa Mikuličića, iz 1922.-1923. godine, ostvarena je u pročišćenom arhitektonskom slogu elemenata reduciranoga klasicizma arhitekta Jurja Denzlera te spada među istaknuta ostvarenja zagrebačke...

Šetnja gradom Zagrebom i priča o najpoznatijim i najvišim gradskim neboderima

Povezali smo najviše zagrebačke nebodere, od onih povijesnih koji na zagrebačkom tlu stoje "od pamtivjeka", pa do simbola moderne arhitekture. Pridružite nam se u šetnji! Zagrebtower...