Jedan od razloga što su se vodile dugogodišnje borbe između Kaptola i Gradeca je svakako pitanje mitnice i placovine koje je Kaptol naplaćivao na cijelom zagrebačkom prostoru, čime je Gradecu uzimao dobar dio prihoda. Ništa nije značilo ni kad je Gradec 1242. godine bio proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Kaptol je placovinu naplaćivao i od samih gradečkih građana, pa i onda kada su robu prodavali na vlastitom trgu, što su građani, ali i gradski oci smatrali velikom nepravdom. Također, stvaranje dva jaka trgovačka središta na tako malenom prostoru bio je još jedan povod za brojne sukobe.
Jedan od najsnažnijih obilježja srednjovjekovnog Zagreba su svakako stoljetne borbe između Kaptola i Gradeca. Napetosti između ove dvije općine se osjete od samog početka. Razvoj Kaptola je počeo utemeljenjem biskupije 1094. godine, dok Gradec raste nakon izdavanja Zlatne bule 1242. godine.
Osim pitanja naplaćivanja placovine, jedan od razloga te netrpeljivosti bili su i sporni posjedi. Kaptol je tvrdio da baš njemu pripadaju obje obale potoka Cirkvenika (Medveščak), dok je Gradec tvrdio da su desna obala i polovica potoka njegovi. Tako počinju i krvavi sukobi, pljačke, uništavanja i paleži.
Na obje se strane jurišalo u velikim skupinama. Iz Kaptola prema Gradecu jurišale su skupine predvođene biskupom i kanonicima, dok su u drugom smjeru jurišale gradečke skupine predvođene gradskim sucem i zastupnicima. Kaptolske napade obilježavala je zvonjava zvona Sv. Stjepana kralja, dok su gradečki napadi bili u pranji zvona sa Sv. Marka. Ako je napad bio isplaniran u tišini, onda bi se na Markovu tornju izvjesila crvena zastava, što je bio tihi znak građanima da se okupe i spreme za borbu.
Kaptolski bi ljudi provaljivali u gradsko podgrađe, na području Šoštarske (Njemačke) vesi, te bi ju u potpunosti spalili, a upadali su i ljudima u kuće, te bi ubijali stanare, ili bi ih stavljali u svoje tamnice. Bilo je i napada na svatove, silovanja žena, otmice ljudi za koje bi se onda tražila otkupnina, a često su napadali i ostala sela podno Zagrebačke gore koja su bila u vlasništvu Gradeca. Sve u svemu, dugogodišnji sukobi Kaptola i Gradeca su bili izrazito nasilni.
