Značajne povijesne građevine smještene u Ulici sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu

Gornjogradska Ulica svetog Ćirila i Metoda spaja Katarinin trg i Trg svetog Marka, a u njoj se nalazi nekoliko građevina koje su od povijesnog značaja za grad Zagreb, zbog čega pripadaju nepokretnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

U nastavku pročitajte više o tim građevinama.

Grkokatoličko sjemenište smješteno u Ulici sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu

Uglovni poluugrađeni trokrilni dvokatni sklop grkokatoličkog sjemeništa sagrađen je 1768-74. godine novčanim sredstvima koja je dodijelila carica Marija Terezija.

Nakon potresa 1880. godine, sagrađena je nova jednobrodna crkva s polukružnim svetištem posvećena slavenskim apostolima sv. Ćirilu i Metodu 1885-86. godine, prema projektu Hermanna Bolléa.

Kompleks se odlikuje slojevitošću, znatno sačuvanim izvornim stanjem, visokom arhitektonskom i umjetničkom kvalitetom i kulturno povijesnim značajem.

Palača Raffay-Plavšić u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Četverokrilna uglovna poluugrađena jednokatna palača nastala je u današnjem obliku između 1913. i 1914. godine kada su prema projektima Huge Ehrlicha i Viktora Kovačića prigrađena dvorišna krila za investitora prof. Plavšića.

Cjelovito je sačuvana barokna prostorna struktura palače s podrumom, nadsvođenim prostorima prizemlja i peterosobnim stanom na katu organiziranim oko predvorja do kojeg vodi dvokrako stubište.

U palači se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti i dva stana.

Palača Erdody-Keglević u kojoj je bila smještena tiskara Ljudevita Gaja

Jednokatni kompleks u kojem je danas Pravni fakultet građen je u nekoliko faza. Zgrade prema Ćirilometodskoj pripadale su od 17. stoljeća obiteljima Erdödy i Keglević. Iza 1777. godine sagrađena je palača grofa Petra Nepomuka Sermagea. 1846.-72. godine ovdje je živio hrvatski preporoditelj dr. Ljudevit Gaj.

U sjevernom krilu prema Vitezovićevoj bila je smještena Gajeva tiskara. Palača Ćirilometodska 4-Jezuitski trg 2, izrazitog je kulturno povijesnog značaja i znatne graditeljske arhitektonske i urbanističke vrijednosti.

Stara gradska vijećnica koja se sastoji od tri različite povijesne građevine

Sklop “Stare gradske vijećnice” sastoji se od tri različite povijesne građevine. Srednjovjekovna, u 17. stoljeću pregrađena, gradska vijećnica na uglu Markovog trga, proširena je godine 1803. godine na susjednu palaču koja je do tada pripadala grofu Adamu Oršiću, a koju je između 1721. i 1726. godine sagradio banski namjesnik grof Ludovik Erdody.

Godine 1833. u tu palaču, na kojoj je tada nadograđen drugi kat, preseljen je gradski magistrat, a na uglu prema Markovom trgu 1834. godine sagrađena kazališna zgrada prema projektu Antuna Cragnolini-a (Stankovićevo kazalište).

Vijećnica je pregrađena 1879. godine prema projektu arhitekata Grahora i Kleina, te ponovno 1897., kada je prema projektu Aleksandra Seća sagrađeno novo, dvokatno, neorenesansno krilo prema Freudenreichovoj i gotovo u potpunosti pregrađena kazališna zgrada. Nekadašnju redutnu dvoranu od godine 1883. koristi Gradski magistrat.

Kuća Pirling s erkerom na uglu na Trgu svetog Marka izgrađena u 17. stoljeću

Jednokatna jednokrilna palača s erkerom na uglu sagrađena je u 17. stoljeću. Djelomično je sačuvana prostorna struktura palače nekad s otvorenim uličnim trijemom, kasnorenesansni portal i erker na kamenim konzolama.

U 18. stoljeću pročelje je raščlanjeno pilastrima, i izvedena oslikani medaljon, a oko 1830. godine uređen dućan i preoblikovani prozori prema projektu A. Brdarića. Kameni kolobran s muškom glavom koji po predaji prikazuje Matiju Gupca pohranjen je u Muzeju grada Zagreba.