Dizajneri Davor Bruketa i Nikola Žinić te arhitekt Damjan Geber predlažu da južni toranj oštećen u potresu dobije novi završetak koji bi uz sakralnu funkciju služio i kao spomenik, vidikovac i arhitektonska atrakcija.

Kada katedrala dođe na red za obnovu, nakon što se pomogne građanima u obnovi domova, trojica kreativaca predlažu da se za završetak južnog tornja raspiše međunarodni arhitektonski natječaj. Novi vrh južnoga tornja uz svoju bi sakralnu funkciju služio kao vidikovac i spomenik nedaćama koje su zadesile Zagreb u ožujku 2020. godine. Vrh sjevernoga tornja, koji je nedavno spušten na tlo, vratio bi se na mjesto i svjedočio o izgledu katedrale s početka dvadesetog stoljeća. 

Prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja. Novi izgled kojeg je katedrali tada dao Herman Bollé, nije bio kopija starog, već je reflektiralo arhitektonsko – umjetnička stremljenja tog vremena. Tako i novi vrh južnog tornja katedrale, prema ovome prijedlogu, ne bi trebao biti identična kopija starog, već bi trebao otvoriti dijalog između povijesnog originala i sadašnjosti, tvoreći novu prepoznatljivu   spomeničku atrakciju Zagreba.

Davor Bruketa je izjavio: “Oduvijek su se crkve popravljale i nadograđivale u raznim stilovima, tvoreći jedinstvena arhitektonska rješenja, objekte koji su kroz svoje eklektične forme živi spomenici turbulentne hrvatske povijesti”.

Nikola Žinić je dodao: “Postoje brojni svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama, kao što je kupola Reichstaga u Berlinu ili piramidalni ulaz u pariški muzej Louvre, a koje su danas prepoznatljivi orijentiri tih gradova koje posjećuju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta”.

Damjan Geber je zaključio: “Javni natječaj za rekonstrukciju tornja trebao bi biti međunarodnog karaktera, kako bi Zagreb i Hrvatska iz ovih nesretnih dođaja izašli obogaćeni novom i globalno relevantnom sakralnom i kulturnom vrijednošću”.