Važnost gornjogradskih umjetnika za crkve smještene na srednjovjekovnom Gradecu

Ovaj članak vam donosi blog starizagreb.licegrada.hr

Zbog loše prilike kroz koje je Gradec prolazio stoljećima, danas je ostalo tek malo umjetničkih elemenata koji pričaju priču o srednjovjekovnom životu na gradečkoj uzvisini. Svakako jedan od najvažnijih spomenika svjetovne arhitekture, koji se nažalost tek u fragmentima, sačuvao do danas jesu svakako kule i zidovi izgrađeni u 13. stoljeću. Jedina vrata koja i danas stoje su Kamenita, a uz njih se nalazi kula za stanovanje. Tu je još i kula Lotrščak, smještena na južnom dijelu obrambenog zida s pogledom na cijeli Zagreb.

No, bilo je i zastupnika slikovne umjetnosti, te se u 14. i 15. stoljeću čak spominje i nekoliko slikara i rezbara za koje se vjeruje da su djelovali u gradu. Izrađivali su oltare i oltarne kipove, kao i slike u Crkvi sv. Marka i ostalim crkvama po gradu. U Crkvi sv. Katarine se čuva kip Bogorodice iz 14. stoljeća koji je bio rađen za gornjogradsku Crkvu sv. Marije, koju su kasnije preuzeli kapucini.

U drugoj polovici 14. stoljeća talijanski su umjetnici ukrasili unutrašnjost Crkve sv. Marka, a na jednom pilonu, što drži svodove lađa, otkriveni su čak i ostaci tih freski, no danas ih više nema.

Za Crkvu sv. Marka i njegove područne kapele bili su važni zagrebački zlatari i srebrnari koji su izrađivali crkvene predmete i posuđe. Oni su uglavnom radili za bogatije građane srebro ili pozlaćeno stolno posuđe i pribor.

Zlatari se u Zagrebu javljaju već u 14. stoljeću, a obnašali su istaknute službe u gradskoj upravi Gradeca, a već u drugoj polovici 15. stoljeća su nabavili cehovska pravila.

Sadržaj donosi blog starizagreb.licegrada.hr. Više o blogu Stari Zagreb možete saznati ovdje, a o izvorima na starizagreb.licegrada.hr/izvori