Jedna od prvih zagrebačkih znamenitosti koju vide turisti koji u Zagreb stižu vlakom je – Umjetnički paviljon. Pogled preko Trga kralja Tomislava puca do prekrasne građevine koja je jedan od najpoznatijih zagrebačkih simbola.
Mnogi znaju da je Umjetnički paviljon zapravo montažni objekt, no rijetki znaju da je jedan od prvih svoje vrste u Europi. Projektirali su ga Floris Korbi Kalman Giergl, mađarski arhitekti, a Ferdinand Fellner i Hermann Helmer su napravili manje preinake.
Povijest Umjetničkog paviljona seže do 1895. godine kada je Društvo umjetnosti pozvano da sudjeluje na izložbi u Budimpešti. Sljedeće godine je raspisan javni natječaj za igradnju paviljona za umjetnine i povijesne spomenike.
Vlaho Bukovac, kojemu se pripisuju zasluge za Umjetnički paviljon, deset mjeseci prije izložbe u Budimpešti uvjerio je hrvatske umjetnike i političare da vladu u Pešti zatraže da se sagradi poseban izložbeni montažni paviljon koji će se nakon izložbe prenijeti u Zagreb.
Danas, zahvaljujući jednom od najznačajnijih hrvatskih slikara, Zagreb je bogatiji za još jednu povijesnu znamenitost koja krasi mnoge zagrebačke razglednice, pogotovo one koje kruže društvenim mrežama.
Fotoreporter koji je svoju ljubav prema gradu i fotografiji odlučio spojiti 2013. godine kada je pokrenuo Lice Grada, da bi nekoliko godina kasnije to pretvorio u svoj posao koji svakodnevno živi. U slobodno vrijeme trči maksimirskom šumom i smišlja nove ideje i poslovne pothvate za platformu koju upravo čitate.
