Muzej grada Zagreba svakoga tjedna organizira tematska vodstva stalnim postavom. Od 4. do 9. kolovoza (utorak – nedjelja) tema vodstava je Družba Isusova i školstvo u Hrvatskoj u 17. i 18. stoljeću.

Pridružite se vodstvu u sljedećim terminima:
utorak – subota: u 11 i u 15 satinedjelja: u 10 i u 12:30 sati.

S obzirom na ograničen broj sudionika (maksimalno 10), obavezno je najaviti dolazak bar dan ranije e-mailom (info@mgz.hr) ili telefonom (01/ 48 51 361, 01/48 51 362).

Tematska se vodstva ne naplaćuju, prisustvujete im uz kupljenu ulaznicu za stalni postav.

O temi:

Stanovnici Gradeca ušli su u XVII stoljeće s prilično skromnim duhovnim i vjerskim spoznajama i saznanjima. Stoga su redovnici i redovnice pozvani u grad da u svojim propovijedima podijele hranu duhovnu te razviju djelatnosti na području školstva i odgoja, i oplemene društveni život okupljanjem građana u bratovštine i procesije. Trebalo je njegovati usmenu i pisanu riječ i pritom osobito ukazivati na draž domaće riječi, iako će podučavati latinskim jezikom – jezikom općeg europskog obrazovanja.
Prvi su na poziv Gradske uprave 1606. godine stigli isusovci – redovnici novoosnovane Družbe Isusove. Na temeljima obrambenih zidova Gradeca sagrađeni su prvi veliki samostanski kompleksi sa crkvama: isusovci su gradili na jugoistoku, kapucini na jugozapadu, a klarise na sjeveroistoku grada. Svi samostani posjedovali su i bogate knjižnice, a isusovci su imali tiskaru u kojoj je 1742. godine tiskan Lexicon, veliki latinsko-hrvatski rječnik, redovnika Andrije Jambrešića.

Tijekom 18. stoljeća najveća je potražnja bila za knjigama nabožnog sadržaja, a njihovi autori najčešće su bili redovnici – isusovci, pavlini, kapucini – koji su poticali bogoljublje, čovjekoljublje i domoljublje. Zahvaljujući djelatnosti redovnika Družbe Isusove razvio se vjerski i obrazovni život slobodnog i kraljevskog grada Zagreba tijekom 17. i 18. stoljeća. Godine 1607. započela je nastava klasične gimnazije za 300 mladića, a polovicom stoljeća u novoj, većoj zgradi otvorena je i javna Akademija za studij prava i filozofije, kojoj su godine 1669. podijeljena prava i povlastice Sveučilišta. Za potrebe brojnih upisnika sagrađeno je đačko sjemenište Sv. Josipa – monumentalna dvokatna zgrada. Tu su izvođene i kazališne predstave, među prvima u Zagrebu. Uz samostan, koji se stalno proširivao, podigli su isusovci akademijsku crkvu Sv. Katarine.