_Izdvojeno2

Kuća Bužan u Radićevoj koju je prvi vlasnik prodao advokatu Josipu Jurju Meduniću

U sjevernom dijelu nekadašnjeg velikog vrta u Radićevoj 62-66 prva se kuća spominje 1824. godine. Te ju godine Alojzije Bužan, koji je kuću najvjerojatnije i sagradio oko 1820. godine, prodaje advokatu Josipu Jurju Meduniću. Kuća iz ovog vremena sačuvala se do danas. Arhitektonskim oblikovanjem i karakteristikama konstrukcije, ugrađena jednokatnica kvalitetan (…)

_Izdvojeno1

Grkokatoličko sjemenište smješteno u Ulici sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu

Uglovni poluugrađeni trokrilni dvokatni sklop grkokatoličkog sjemeništa sagrađen je 1768-74. godine novčanim sredstvima koja je dodijelila carica Marija Terezija. Nakon potresa 1880. godine, sagrađena je nova jednobrodna crkva s polukružnim svetištem posvećena slavenskim apostolima sv. Ćirilu i Metodu 1885-86. godine, prema projektu Hermanna Bolléa. Kompleks se odlikuje slojevitošću, znatno sačuvanim (…)

_Izdvojeno

Zgrade Hrvatske gospodarske komore s početka 20. stoljeća na Rooseveltovom trgu

Zgrada Trgovačko-obrtničke komore na Rooseveltovom trgu 2 izgrađena je 1913.-1914. godine prema projektu arhitekta Lava Kalde, građevinskog poduzeća “Kalda i Štefan, ovlašteni arhitekti i graditelji“, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Komore, arhitekta Vjekoslava Heinzela. Četverokatna stambena zgrada na Rooseveltovom trgu 3 izgrađena je 1926. godine, također prema projektu arhitekta Lava Kalde (…)

_Izdvojeno2

Zgrada Slavenske banke prezentirana je na svjetskoj izložbi u Parizu 1925. godine

Poslovno-stambena zgrada Slavenske, kasnije Državne hipotekarne banke u Zagrebu, na adresi Šoštarićeva 2-4 / Vlaška 53, sagrađena je 1921.-1923. godine prema projektu Huga Ehrlicha. Zgrada Slavenske, kasnije Državne hipotekarne banke, svojom istaknutom urbanom impostacijom i bogatom arhitektonikom vrijedno je ostvarenje u nizu reprezentativnih bankovnih palača iz Ehrlichovog opusa, a prezentirana (…)

_Izdvojeno

Nekadašnja palača Nikole Zrinskog smještena na gornjogradskom Markovićevom trgu

Poluugrađena uglovna jednokatnica izduženog pravokutnog tlocrta, nekadašnja palača bana Nikole Zrinskog, sagrađena je u 17. stoljeću. . Palača je nakon grofova Zrinskih bila u vlasništvu grofa Ivana Draškovića, a u 18. stoljeću Matije Bornemisse, podžupana zagrebačke županije. Izvorno oblikovanje s kasnorenesansnim portalom i prozorima sačuvano je u prizemnom dijelu palače, (…)

_Izdvojeno2

Spomenik “Strijeljanje talaca” Frane Kršinića posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata

Spomenik strijeljanima, postavljen 1954. godine na južnom završetku Strossmayerovog trga, rad je kipara Frane Kršinića. Kompoziciju spomenika postavljenog na travnatu površinu čine bijeli kameni zid načinjen od pravilnih kamenih blokova, s niskom kamenom istakom kao bazom za brončanu reljefnu kompoziciju. Dramatična skupina stradalnika pred kamenim zidom prikazana je kao isprepletena (…)

_Izdvojeno

Kuće Hrvatske banke za promet nekretninama iz 1910. godine na Prilazu Gjure Deželića

Tri stambene zgrade na Prilazu Gjure Deželića na brojevima 42-44-46 sagrađene su 1910. godine za Hrvatsku banku za promet nekretninama d.d., prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog. Ove su kuće prototip ugrađene najamne višekatnice, repetitivnog i korisnički prilagodljivog tlocrtnog rješenja (“zagrebački tlocrt”) s visokim iskorištenjem raspoložive površine, istodobno idealno primjerenog najširem (…)