Stanovništvo na zagrebačkom području nakon utemeljenja biskupije 1094. godine

Ovaj članak vam donosi blog starizagreb.licegrada.hr

Kada je osnovana zagrebačka biskupija 1094. godine, uvelike se izmijenio izgled srednjovjekovnog zagrebačkog naselja, no značajne izmjene doživljava i sastav stanovništva. Nakon, u početku, čisto svjetovnog naselja, počinje se stvarati naselje crkvenog obilježja, a uz građanski starosjedilački živalj pojavljuje se i svećenički. S biskupom dolaze i kanonici, kao i ostalo niže svećenstvo. 

Stanovništvu se pridružuju i neki crkveni redovi koje je privuklo vjersko središte  i želja za većom sigurnošću u utvrđenom naselju. U početku dolaze templari i dominikanci, a poslije franjevci (u 13. stoljeću) i cisterciti (14. stoljeće).

Prvi zagrebački biskup, imena Duh, bio je po narodnosti Čeh, a pretpostavlja se da su i njegovi pomoćnici kanonici također bili Slaveni, možda isto Česi. Duhovi pomoćnici su došli iz zaladske i šomođske županije, koje su u to vrijeme bile naseljene isključivo slavenskim stanovništvom gdje se bogoslužje obavljalo slavenskim jezikom. Zbog toga se, u početku, i u novoosnovanoj zagrebačkoj županiji također bogoslovlje obavljalo na slavenskim jezikom.

Starosjedioci, Hrvati, pretežito su se bavili poljodjelstvo, a pretpostavlja se i kućnim obrtom, kao i sitnom trgovinom i razmjenom dobara. 

U vrijeme neposredno nakon osnivanja zagrebačke biskupije, na području Vlaške vesi naseljeni su bili Francuzi/Talijani, odnosno talijanski trgovci po kojima je, pretpostavlja se, Vlaška ves dobila ime.

Sadržaj donosi blog starizagreb.licegrada.hr. Više o blogu Stari Zagreb možete saznati ovdje, a o izvorima na starizagreb.licegrada.hr/izvori