Šest zanimljivih predavanja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla – Dani svemira

Od 27. do 29. studenoga 2019. godine očekuje vas šest zanimljivih predavanja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, na temu svemira i najnovijih istraživanja vezanih uz svemir.

U Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ po trinaesti put održat će se znanstveno-popularizacijska manifestacija Dani svemira. Manifestacija je pobudila veliki interes kod učenika, studenata i građana. Cilj manifestacije je da se kroz raznovrstan izbor predavanja omogući svima zainteresiranima što bolji uvid u suvremena istraživanja svemira a isto tako i da se predstavi korištenje suvremene tehnologije u tim istraživanjima. Isto tako želi se zainteresirati mlade ljude za prirodoslovne i tehničke znanosti. U tijeku tri dana održat će se ukupno šest predavanja te će nastupiti pet poznatih predavača. Predavanja će biti popraćena prezentacijama.

Srijeda, 27. studenoga 2019.
18.00 Zvonimir Drvar: Novosti iz Sunčevog sustava
19.30 Vladis Vujnović: Od antičkih astronoma do otkrića galaksija

Zvonimir Drvar: Novosti iz Sunčevog sustava
Sonda Voyager 2 na izlazu je iz Sunčevog sustava. Znanstvenici obrađuju podatke koje još uvijek šalje nakon što je prošla heliopauzu. Prisjetit ćemo se i životnog puta te sonde. Letjelica Hayabusa napustila je asteroid Ryugu i vraća dragocjeni materijal i uzorke na Zemlju. Kakve rezultate možemo očekivati? Letjelica BepiColombo na putu je prema planetu Merkuru, a Parker Solar Probe prema Suncu. Upoznat ćemo se s nekim zadacima tih misija i dosadašnjim rezultatima. Na predavanju ćemo se dotaknuti i ostalih novosti iz Sunčevog sustava.

Vladis Vujnović: Od antičkih astronoma do otkrića galaksija
Kratak pregled spoznaja, pravih i krivih, grčkih astronoma (jer rimskih nema) počevši od filozofa iz grada Mileta koji su prvi tumačili nebeske pojave bez zazivanja nadnaravnih sila. Aristarh mjeri relativne veličine Sunca, Zemlje i Mjeseca i zastupa heliocentrični sustav. Ptolemej kompletira heliocentrični sustav koji preživljava još 1500 godina. Zašto je Columbo mislio da je stigao u Indiju?
Kopernik svrgava heliocentrični sustav, a Brahe i Kepler pokazuju da je prostor između planeta pust i proziran. Herschel mjeri veličinu Mliječnoga puta – kao cijeloga svemira, i u njegov centar stavlja Sunce. Početak 20. st. započinje velikom nedoumicom koju rješava Hubble utvrđujući da je Velika Andromedina maglica udaljena od Mliječnoga puta, kao i mnoge druge maglice. Otkriven je svemir galaksija. Galaksije se okupljaju u skupove galaksija, a oni grade prostornu mrežu s očicama veličine 300 milijuna godina svjetlosti. Svemir vidimo do udaljenosti od 13,8 milijarda godina svjetlosti.

Četvrtak, 28. studenoga 2019.
18.00 Ante Radonić: Tajne dubokog svemira
19.30 Ante Radonić: Elon Musk, Jeff Bezos i svemirski letovi

Ante Radonić: Tajne dubokog svemira
Astrofizičari sa mnogobrojnih opservatorija neprestano prate mnogobrojne objekte i pojave koje se odigravaju u dalekim prostorima svemira. Dramatični i nevjerojatno moćni procesi ne prestaju uzbuđivati znanstvenike. Ovom prilikom osvrnut ćemo se i na najstarije zračenje koje stiže do nas. Što nam ono govori o veličini i starosti Svemira? Što nam to pokazuju detektori gravitacijskih valova? Što se događa kod sudara crnih rupa i neutronskih zvijezda? Kako je na Međunarodnoj svemirskoj postaji registrirana termonuklearna eksplozija na dalekom pulsaru? Predavanje će biti popraćeno mnoštvom fotografija i ilustracija.

Ante Radonić: Elon Musk, Jeff Bezos i svemirski letovi
Čuveni poduzetnici Elon Musk i Jeff Bezos mogli bi postati glavni rivali na polju komercijalnih lansiranja svemirskih letjelica. Tvrtka “SpaceX” postala je glavni akter kad su u pitanju komercijalni poslovi slanja satelita i raznih tereta u svemir. Uskoro će njeni svemirski brodovi početi prevoziti i astronaute prema narudžbi agencije NASA. Istovremeno “SpaceX” radi na razvoju najveće rakete u povijesti čovječanstva. Hoće li u tome uspjeti? Najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos vodi tvrtku “Blue Origin” koja bi sljedeće godine mogla započeti turističke podorbitalne letove do “ruba svemira”. Istovremeno radi na razvoju velike rakete-nosača za lansiranje velikih tereta u svemir. Dakle, u narednim godinama očekujemo mnogo uzbudljivih događaja na polju razvoja svemirske tehnologije i lansiranja raketa-nosača i svemirskih brodova.

Petak, 29. studenoga
18.00 Goran Hudec: Orbitalne stanice
19.30 Vibor Jelić: Nobelova nagrada iz fizike 2019.

Goran Hudec: Orbitalne stanice
Orbitalna stanica Puležanina Hermana Potočnika Noordunga dala je prve ideje o umjetnoj gravitaciji. Početkom 70-tih lansirana je prva generacija orbitalnih stanica, sovjetske Saljut te američki Skylab. Prirodan korak razvoja bila je stanica Mir, kompleksna modularna konstrukcija. Dobra suradnja omogućila je gradnju prve zaista međunarodne stanice ISS, koja je u orbiti preko 2 decenija.
Uz međunarodnu orbitalnu stanicu – koja će prema planovima ostati u orbiti do 2030 godine priprema se gradnja kineske orbitalne stanice Tiangong te međunarodne Lunar Gateway u orbiti oko Mjeseca.

Vibor Jelić: Nobelova nagrada iz fizike 2019.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku je dodijeljena James Peeblesu, kozmologu sa Sveučilišta u Princetonu, za doprinos fizikalnoj kozmologiji, tj. razumijevanja nastanka i razvoja svemira te Michel Mayoru i Didier Quelozu, astrofizičarima sa Sveučilišta u Ženevi, za prvo otkriće egzoplaneta koji kruži oko zvijezde slične Suncu. Time ovogodišnja Nobelova nagrada oslikava otkrića koja su produbila razumijevanje našeg položaja u svemiru.

PREDAVANJA SE ODRŽAVAJU U KINO DVORANI MUZEJA.
ULAZ JE BESPLATAN. BESPLATNE ULAZNICE MOGU SE PODIĆI NA BLAGAJNI MUZEJA NA DAN PREDAVANJA. BROJ ULAZNICA JE OGRANIČEN!