Prve hrvatske jaslice – Betlehemska štalica u ruhu narodnih običaja

Sakralna arhitektura i umjetnost u svijetu, pa tako i na području Republike Hrvatske zauzima posebno mjesto. Jedna od posebnijih crkava na području Zagreba nalazi se na križanju Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića.

Župna crkva svetog Blaža u Zagrebu gradila se od 1911. do 1913. godine, a uz nacionalni značaj važno  mjesto zauzima u povijesti svjetske arhitekture kao jedna od prvih crkava kojoj je kupola nad njezinim križištem izrađena od armiranog-betona. Zbog te činjenice ubraja se na popis najznačajnijih ostvarenja hrvatske sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća. Osim arhitekta Viktora Kovačića, u gradnji i opremanju same crkve sudjelovala su brojna umjetnička imena: Ljubo Babić, Ivo Kerdić, Izidor Kršnjavi i mnogi drugi. Sam svoj naziv dobiva po Blažu (dubrovački Vlaho), svecu i mučeniku poznatom po daru izlječenja grla.

Foto: Nikolina Kušić

Jedna od posebnosti koje župnu crkvu sv. Blaža izdvaja od ostalih crkava na području Zagreba i šire jesu njezine jaslice. Jaslice „Hrvatski Božić“ osmislio je i izradio hrvatski kipar Vojta Braniš (Bzenec, Češka, 1893. – Zagreb, 1983.) u razdoblju između 1915. i 1916. godine. Nedugo nakon što je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Roberta Frangeša Mihanovića, mladi kipar je uz posredovanje svojeg mentora dobio zadatak izrade jaslica koje bi nosile elemente nacionalne pripadnosti.

Foto: Nikolina Kušić

Studiozan kakav je bio, mladi kipar se oslonio ne samo na likovnu analizu jaslica u raznim europskim crkvama nego i na sjećanja i dojmove koje je nosio u sebi iz djetinjstva i rane mladosti kada je s obitelji živio na gospodarstvu u Božjakovini.

Za izradu samih jaslica bila mu je dodijeljena ploha od 3,5 kvadratna metra. Nakon pozorno izvedene skice za koju je neke od figurica prvo izradio u glini, a potom i u drvu, smjestio je Braniš kompoziciju od 150 polikromnih voštanih figurica, kako ljudskih tako i životinjskih.

Foto: Nikolina Kušić

Sam kipar ih je opisao svojim riječima kao „hrvatske seljake koji hrle u Betlehem, a među kojima se vide tamburaši, žene, djeca, kola s  volovima i darovima, mljekari, sveta tri kralja, jaslice, ovce i još puno toga.“

Foto: Nikolina Kušić
Foto: Nikolina Kušić

U centru same kompozicije dominira drvena štalica u kojoj je Sveta obitelj. Dok se u povorkama koje se slijevaju s lijeve i desne strane jaslica razaznaju i prepoznaju, uz seljake odjevene u svečanu šestinsku narodnu nošnju, mogu pronaći predstavnici građanstva u odijelima i kaputima (pelerinama), časne sestre, slijepci i mnogi drugi…

Foto: Nikolina Kušić
Foto: Nikolina Kušić

Dok neki od njih koračaju pjevajući i svirajući, drugi se kreću u stanju skrušenosti i mira. Braniš je svoje likove individualizirao do krajnjih granica, te ih izradio minuciozno do posljednjeg detalja. Tako likovi izgledaju u pokretu i vrlo dinamično.

Foto: Nikolina Kušić

Braniš se suočio sa problemom nabave samog voska, kojeg je bilo jako teško nabaviti u ratno vrijeme. U rješavanju tog problema u pomoć je priskočio tadašnji župnik preč. Vladimir Kerdić, koji je dao okapine od voštanih svijeća iz kapele sv. Roka i ostatke svijeća. Umjetnik ih je prema recepturi poznatog hrvatskog slikara prof. Bele Čikoša-Sesije rastopio i dobio masu od koje je izrađivao figurice, da bi ih zatim bojao.Dovršene su i postavljene 14. prosinca 1916. godine.

Unatoč osjetljivosti materijala od kojeg su izrađene, jaslice  su zbog restauracije i postavljanja posebne rasvjete i danas, nakon 100 godina od njihovog postavljanja u punom sjaju.

Foto: Nikolina Kušić

Jaslice su u jednom periodu bile „svjetski putnik“. Bile su izložene u Hrvatskoj i u svijetu, no zbog osjetljivog materijala od kojeg su izrađene, odlučeno je da ih se više neće seliti. Zbog toga će ih se moći vidjeti jedino u crkvi sv. Blaža, gdje su veći dio godine skrivene iza drvenog ormara, a u božićno vrijeme otvaraju se javnosti.

Foto: Nikolina Kušić

Jedna od važnijih izložbi na kojima su bile predstavljene široj javnosti jest ona u Muzeju za umjetnost i obrt „Božić u Hrvata“, kada su se u atriju muzeja mogle razgledati u prosincu 1991. godine, a na Noći muzeja 2016. također su privukle pozornost građanima Zagreba, kao i njegovim posjetiteljima.

Foto: Nikolina Kušić

Jaslice će biti izložene u župnoj crkvi sv. Blaža do 5. veljače 2017. Mogu se pogledati radnim danom od 17,30 do 19 sati, a nedjeljom od 8 do 12 te od 17,30 do 19,30 sati.

Foto: Nikolina Kušić

Advent u crkvi sv. Blaža traje nešto duže, te se jaslice mogu pogledati do 05. veljače 2017. godine.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.