Prva „zadimljena kočija koja se kreće bez konja“ u Zagrebu

Zagreb je oduvijek pratio europske i svjetske trendove. Uz kulturne i društvene, Zagreb se razvijao i na gospodarskom planu. Gospodarski razvoj pratio je i razvoj prometa.

1840. godine započinje izgradnja velike željezničke pruge Beč-Trst, te se i u Hrvatskoj javljaju težnje da se važna prometna žarišta Sisak i Karlovac povežu željeznicom preko Zagreba i dolinom Save sa stanicom Zidani Most.

Gospodarstvenici i veleposjednici su bili zainteresirani za izgradnju pruge iz komercijalnih razloga, želeći po svaku cijenu povezivanje Zagreba i pruge u izgradnji. Predlagali su čak i pogon konjima ukoliko bi lokomotive bile preskupe.

Godine 1851. počele su se obavljati terenske studije i trasiranje buduće pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak, a istodobno se raspravljalo o najpovoljnijem smještaju novoga kolodvora. Četiri godine kasnije započinju zemljani radovi dolinom Save prema Zagrebu.

Tijekom izgradnje pojavili su se brojni tehnički i novčani problemi, da bi ipak tijekom 1861. i 1862. bili postavljeni zidani stupovi za most na Savi pokraj Zagreba. Početkom 1862. završena je izrada podloga za prugu od Zidanog Mosta do Velike Gorice i Siska, a istodobno se izgrađuju kolodvorske zgrade uzduž nove pruge.

Jedini veći zastoj u izgradnji pruge dogodio se u Mraclinu gdje su seljaci bili protiv njezine izgradnje, te je čak došlo i do fizičkih sukoba. Ubrzo se situacija smirlila, te je u svibnju 1862. počelo polaganje tračnica, a dovršen je i most preko rijeke Krapine pokraj Zaprešića.

Parna lokomotiva, poznata i kao “Katica”, datira iz 19. stoljeća i prikazuje kako je nekada izgledao željeznički promet. Parne lokomotive su se koristile do 1960-ih godine kada su se u promet počele uvoditi električne i dizelske lokomotive.

Sve je bili spremno za veliki događaj, te je na današnji dan 1862. u Zagreb iz Zidanog Mosta stigla prva lokomotiva. Kako još nije bilo Glavnog kolodvora, prva lokomotiva je stigla na Zapadni kolodvor koji se tada nalazio na periferiji grada. Koliko je taj događaj bio važan pokazuje nam činjenica da se na današnjem Zapadnom kolodvoru okupio gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja.

Zapadni kolodvor danas

Nakon uspjele pokusne vožnje u Zagreb je stigla i prva željeznička kompozicija s dva vagona, a tehničkim opremanjem pruge (polaganje brzojavnih vodova, signala i sigurnosnih uređaja duž pruge), otvoren je 1. listopada 1862. redovit promet Zidani Most-Zagreb-Sisak.

Željeznica je kroz godine donijela gradu priključivanje u sve moderne zapadnoeurospke tokove, te pridonijela razvoju zagreba kao prometnog i gospodarskog središta Hrvatske.

Glavni kolodvor danas

O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.