Poznati simboli i znamenitosti povijesne cjeline Donji grad

Centar grada Zagreba dijelimo na dvije cjeline – Donji i Gornji grad. Riječ je o dvjema povijesnim cjelinama koje su od iznimne važnosti za grad Zagreb, a ovaj put ćemo se posvetiti jednoj od njih.

Donji grad se smatra urbanim središtem suvremenog Zagreba, a izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture.

Glavni, najveći i najpoznatiji zagrebački trg je Trg bana Jelačića, nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba.

Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866. godina), rad austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, budući da se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine.

Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Manduševac, uz koju najviše vežemo poznatu priču o nastanku Zagreba.

Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas Društvo hrvatskih književnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav Bastl) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Meštrovića.

Zgrada Kolmar
Kuća Popović

Sa zapadne strane trga izlazi se na Ilicu, jednu od najpoznatijih zagrebačkih ulica koja broji preko 500 kućnih brojeva. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama.

Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića, a u Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Kožarića, koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagrebački Sunčev sustav.

Južno od Ilice je Cvjetni trg, mali intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak Cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića te poznati prolaz Oktogon, u zgradi nekadašnje Prve hrvatske štedionice.

Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip Vancaš), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja.

Donji grad je također poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem.

Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova.

Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.

Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade.

Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini.

Sjeverno od Zrinjevca se ističe zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884. godine, arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora.

Na istočnoj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te Županijski sud u Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je Arheološki muzej u Zagrebu, te palača Medaković s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama.

Arheološki muzej
Palača Medaković

Na obližnjem Trgu Josipa Jurja Strossmayera nalaze se iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija.

Moderna galerija

Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.

Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava – sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s južne se nalazi Glavni kolodvor.

Od zgrada se također ističu kuća slikara Vlahe Bukovca (1895.-96. godina), te kuća Feller (1903. godina), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike.

Kuća Vlahe Bukovca

Bastl je također projektirao i znamenitu secesijsku kuću Kallina (1903.-04. godina), na križanju Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.

Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894.-95. godina) (danas Gradska knjižnica), izgrađenog za političara Antu Starčevića.

Trg dr. Ante Starčevića

Slavni Hotel Esplanade (1922.-24. godina) smješten je odmah uz Glavni kolodvor, a iz povijesti je najpoznatiji po tome što su u njemu nekada odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express.

Prema zapadu se pruža i zagrebački botanički vrt.

Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev trg, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske.

Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog državnog arhiva (1910.-13. godina, arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.

Zapadni krak Zelene potkove završava na Trgu Republike Hrvatske, a danas se smatra jednim od najljepših trgova u Zagrebu.

Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (1894.-95. godina), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj.

Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta.

Ispred zgrade nalazi se Meštrovićeva skulptura Zdenac života (1905. godina).

Na istom se trgu nalazi još i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu.

S južne strane su lijepa secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti.

Istočni dio Donjega grada, van Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi.

Na nekadašnjem Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923.-27. godine, danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora Kovačića.

U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938. godina), nastaloj prema zamisli Ivana Meštrovića.

U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.